PočetnaVijestiRiječki studenti i srednjoškolci protiv fašizma

Riječki studenti i srednjoškolci protiv fašizma

|

Danas se u Rijeci odašilju prvi Signali nad gradom: Art-kino Croatia u suradnji s udrugom Škatula i Muzejom moderne i suvremene umjetnosti započinje s akcijom uklanjanja simbola mržnje i netrpeljivosti s riječkih fasada.

Radionica uz vodstvo kulturologa Damira Batarela iz udruge Škatula te umjetnika Elvisa Krstulovića iz Fokus grupe započet će u četvrtak, 16. travnja u Art-kinu. Skupina srednjoškolaca i studenata izrađivat će šablone pomoću kojih će u subotu, 18. travnja prekriti fašističke simbole koji se pojavljuju na pročeljima riječkih zgrada na području Krnjeva i Turnića. U slučaju lošeg vremena akcija će se održati u nedjelju.

Ovom intervencijom u javnom prostoru poslat će se poruka o važnosti antifašizma te ujedno ukazati na problematiku netrpeljivosti u društvenoj zajednici. Skupina mladih uz stručno će vodstvo učiti i djelovati s ciljem stvaranja još boljeg i ljepšeg grada na Rječini.

Akcija je dio najave manifestacije Signali nad gradom povodom 70. obljetnice oslobođenja Rijeke, a koja će bogatim programom u Art-kinu i MMSU-u antifašizam smjestiti u suvremeni društveni kontekst te tematizirati ideju antifašizma i kao opoziciju onim tendencijama u suvremenom društvu koje podržavaju rastuću društvenu nejednakost te marginalizaciju pojedinih društvenih skupina.

Signali nad gradom žele pokazati kako je antifašizam daleko više od opozicije fašizmu – u njemu se ogledaju vrijednosti humanizma, slobode, bratstva, solidarnosti i jednakosti koje su razvijane tijekom duge povijesti borbe za dostojanstvo svih ljudi.

Povezani tekstovi

Novi projekt Morane Komljenović na “matchmaking” programu u Trentu

U skopu "matchmaking" programa "Vis-à-Vis" sudjelovao je i dokumentarni projekt "Praznovjerje slobode - Misterij San Marina" Morane Komljenović.

Hrvatska koprodukcija u službenom natjecateljskom programu 42. Sundance Film Festivala

Hrvatska manjinska filmska koprodukcija "Planina" (2025) Biljane Tutorov i Petra Glomazića, imat će svjetsku premijeru na 42. Sundanceu.

Sinoć otvoren 23. Human Rights Film Festival

Dokumentarnim filmom "Ono što treba činiti" Srđana Kovačevića sinoć je u zagrebačkom kinu Kinoteka otvoren 23. Human Rights Film Festival.

Komentari

Komentirajte

Napišite komentar
Unesite ime

Najnovije

23. Human Rights Film Festival: “S Hasanom u Gazi” – Brisani prostor

Očekivano za Aljafarija, "S Hasanom u Gazi" (2025) nije klasično težak film, u kojem ljudska patnja dramatično stoji u prvom planu.

23. Human Rights Film Festival: “Imago” – Kako je bila zelena moja dolina

"Imago" (2025) Oumara Pitsaeva se tako ispostavio kao sve čemu se valjda svaki autor od svog djela nada, kao i ono čega se pribojava...

“Fiume o morte!” Igora Bezinovića je najbolji europski dokumentarni film 2025. godine!

"Fiume o morte!" (2025) hrvatskog autora Igora Bezinovića je najbolji europski dokumentarni film 2025. godine!

23. Human Rights Film Festival: “Militantropos” – Dnevnik kolektivnog tijela u ratu

"Militantropos" (2025) formalno ne iskoračuje iz dokumentarističkih prikaza rata u Ukrajini koji je festivalska publika već imala prilike vidjeti.

23. Human Rigths Film Festival: “Inventar” – Dekonstrukcija nasljeđa

Ivan Marković zaokružuje angažman oko zgrade beogradskog Sava Centra kraćom, epilognom studijom "Inventar" (2025).

23. Human Rights Film Festival: “Ne shvaćajte to osobno” – Energija pobune

Najveći, središnji dio "Ne shvaćajte to osobno" Jelene Jureše zaprema ostvaraj troje umjetnika koje se može doživjeti, smatrati ili odrediti koncertom.

Masterclass Johana Grimonpreza u Dokukinu KIC

U Dokukinu KIC danas će biti održan masterclass belgijskog multimedijalnog umjetnika i redatelja Johana Grimonpreza.

23. Human Rights Film Festival: “Ono što treba činiti” – Pošto ljudsko dostojanstvo?

"Ono što treba činiti" Srđana Kovačevića prikazuje zaposlenika ljubljanskog Radničkog savjetovališta koji nude pravnu pomoć obespravljenim radnicima.

Redateljice kao gradivo tkivo slovačkog dokumentarnog filma

Slovačke redateljice posljednjih su godina sve brojnije te unose teme od osobnih interesa.

Vera Lacková – Emancipacija kroz arhiv

Vera Lacková, redateljica romskog podrijetla mlađe generacije, tematizira problematiku romske populacije kroz povijest.