PočetnaRecenzije"Tim's Vermeer" - Ogledalce za rušenje likovnih dogmi

“Tim’s Vermeer” – Ogledalce za rušenje likovnih dogmi

-

Smiju li se i u kojim okolnostima ikada isprepletati umjetnost i tehnologija? Iluzionističko-komičarski, a u ovom konkretnom slučaju i redateljsko-scenaristički duo Raymond Joseph Teller (ili samo Teller, nešto poput Princea) – Penn Jillette, u “Tim’s Vermeeru” (2013) rasvjetljava odgovor i na taj head scratcher.

Teller i Jillette uvode nas u svijet izumitelja i kompjuterskog pionira Tima Jenisona, jednog od najzaslužnijih ljudi za današnju revolucionarnu video-eksploziju modernih desktopa. Pokorivši svoju granu kompjuterske industrije i zaradivši pokoji dolar (nipošto nevažno u ovom slučaju!), američki genijalac upustio se u dugačku i skupu avanturu dešifriranja umjetnosti nizozemskog slikara Johannesa Vermeera, čovjeka koji je svojim slikanjem obilježio 17. stoljeće.

Iza Vermeerovih djela se, međutim, oduvijek nadvijala sjena stanovitih upitnika, prije svega usmjerenih prema gotovo foto-realističnim rezultatima njegovih poteza kista. Postoji li realna mogućnost kako je Vermeer za svoju umjetnost umjesto glave upotrebljavao cameru obscuru, fotokopirnu tehniku precrtavanja stvarnosti na komad platna? Sumnje su postojale, no nitko iz umjetničkih krugova nije decidirano mogao prokazati Nizozemca za svjetlosni šalabahter.

Dirnuvši u štićeni cehovski bastion, Jenison je izazvao i još uvijek izaziva polemike u visokim likovnim krugovima. Prizna li se camera obscura kao legitimna slikarska tehnika, umanjuje li nova spoznaja Vermeerovo vizionarstvo i konačnu umjetničku ostavštinu? U tom smislu vjerojatno je lakše ne dirati u osinje gnijezdo i namještati povijesno slomljene kosti.

Dokumentarni film “Tim’s Vermeer” vjerojatno se dosad najviše približio istovjetnim zaključcima, usput dodavši i dugogodišnji, zapravo teško previdljivi, Jenisonov sudski prigovor, dugačak čak 1825 dana. Toliko je, naime, potrajao cjelokupni rekonstruirajući proces Vermeerove tehnike, od klijanja inicijalne ideje do fizičkog reproduciranja njegove “Glazbene lekcije” (sama gradnja vjerne replike sobe trajala je 213 dana!) iz 1662. godine. Konačni dokazi su neumoljivi, kako to u više navrata tumači scenarist – nepotreban te u cijeli meditativno-umjetnički koncept neuklopljeni – Penn Jillette, Jenisonova on stage naracijska personifikacija.

Dirnuvši u štićeni cehovski bastion, Jenison je izazvao i još uvijek izaziva polemike u visokim likovnim krugovima. Prizna li se camera obscura kao legitimna slikarska tehnika, umanjuje li onda nova spoznaja Vermeerovo vizionarstvo i konačnu umjetničku ostavštinu? U tom smislu vjerojatno je lakše ne dirati u osinje gnijezdo i namještati povijesno slomljene kosti.

No, jedna činjenica ostaje, i to zauvijek zabilježena na dokumentarnoj vrpci: slikarski laik uspio je miksom camere obscure i običnog ogledalca bez ikakve sumnje dešifrirati tehniku jednog od najznačajnijih slikara u ljudskoj povijesti, nešto što nikome iz profesionalnih likovnih krugova dosad nije uspjelo. Korak po korak, potez po potez kistom. Imaginacija i nadljuska inteligencija u jednoj osobi promućkana s mazgovskom upornošću i bolnim leđima. Rezultat svega je see to believe filmski dokaz kojeg ćete danima prepričavati svojim najdražima.

"Tim's Vermeer"

O FILMU:

Režija: Teller
Godina proizvodnje: 2013.
Zemlja podrijetla: SAD
Trajanje: 80 minuta

Komentari

Komentirajte

Napišite komentar
Unesite ime

Najnovije

AI i virtualni svjetovi u Dokukinu KIC

U zagrebačko Dokukino KIC dolazi novi ciklus dokumentaraca "AI i virtualni svjetovi", koji istražuje snage, slabosti i ograničenja umjetne inteligencije.

Večeras u Sinju dokumentarac o ratnoj fotografkinji Lee Miller

Večeras na platno sinjske Palacine dolazi dokumentarac "Uhvatiti Lee Miller" / "Capturing Lee Miller" (2020) redateljice Terese Griffiths.

Tri nagrade za hrvatske dokumentarce na 20. Međunarodnom festivalu dokumentarnog filma o ljudskim pravima Verzió

Tri nagrade osvojili su hrvatski dokumentarci na 20. Međunarodnom festivalu dokumentarnog filma o ljudskim pravima Verzió.

55. Revija hrvatskog filmskog stvaralaštva: Prva nagrada dokumentarcu “Korijen” Dore Fodor

U Zagrebu se od 24. do 26. studenog održavala 55. Revija hrvatskog filmskog stvaralaštva.

“Nakon svadbe” Mateja Kľúčika najbolji dokumentarni film 10. STIFF-a

"Nakon svadbe" (2022) slovačkog redatelja Mateja Kľúčika proglašen je najboljim dokumentarnim filmom 10. STIFF-a.

Klasici svjetske dokumentaristike, 3. sezona

“Darwinova noćna mora” – Predatorske ribe i oružje u kolijevci čovječanstva

Posljednji esej treće sezone "Klasika" rezerviran je za dokumentarni film "Darwinova noćna mora" (2004) Huberta Saupera.

“Mali Dieter želi letjeti” – Ekstatično do neba

"Mali Dieter želi letjeti" (1997) spada među najpoznatija dokumentaristička djela velikog njemačkog redatelja Wernera Herzoga.

“Titicut Follies” – Čiste sobe i tužni varijetei

U trećem eseju treće sezone "Klasika svjetske dokumentaristike" pišemo o dokumentarcu "Titicut Follies" (1967) Fredericka Wisemana.

“Crumb” – Umjetnost kao jedini izbor

Dokumentarac "Crumb" (1994) Terryja Zwigoffa o strip-umjetniku Robertu Crumbu, spada među najistaknutije primjerke doku-biografskog žanra.

“Shermanov marš” – Generali i ljubavnici

Treću sezonu "Klasika svjetske dokumentaristike" otvaramo s dokumentarcem "Shermanov marš" / "Sherman's March" (1985) Rossa McElweeja.

Dokultura, 3. sezona

Snaga je u detalju

Posljednji esej treće sezone "Dokulture" donosi tekst o hrvatskim filmskim vaninstitucionalnim programima.

Fiksiranje na margini

Shvatimo li film kao neizostavni dio kulture i umjetničkog stvaralaštva, obrazovni je sustav prva točka stjecanja šireg filmskog znanja.

Steći filmsku kulturu – od apstrakcije prema konzumerizmu

Prvi esej treće sezone "Dokulture" bavi se (ne)dostupnošću filmova široj publici, naročito iz kuta dokumentarnog roda.
Režija: Teller<br> Godina proizvodnje: 2013.<br> Zemlja podrijetla: SAD<br> Trajanje: 80 minuta"Tim's Vermeer" - Ogledalce za rušenje likovnih dogmi