Recenzije3. AJB DOC: "Galeb" - Mudrac imperijalnog ega

3. AJB DOC: “Galeb” – Mudrac imperijalnog ega

|

Jedan od dojmova koje ostavlja hrvatski srednjemetražni dokumentarni film “Galeb” (Behemoth, 2020.) Ivana Živkovića Žike – o putovanjima predsjednika SFRJ Josipa Broza Tita plovećom rezidencijom iz naslova – jest onaj plovila što neodlučno, očekujući odgovarajući vjetar, struju, val, pluta mlačnim morem tražeći pravi smjer. S druge strane, riječ jest o pitkom slikopisu što se gleda lako, prođe brzo, i ostavlja nas s određenim utiscima, saznanjima i razmišljanjima o tomu što je prikazano.

Dvije su velike vrline filma koji je na 3. AJB DOC-u doživio bosanskohercegovačku premijeru. Jedna su relevantni sugovornici među kojima se rječitošću, znalačkom uvjerljivošću, slikovitim opisima i nepretenciozno filozofskom povijesno-političko-psihološkom kontekstualizacijom izdvajaju odvjetnica i aktivistkinja Tanja Petovar, kći generala Rudolfa Petovara koji je bio jedan od prvih susjeda Josipa Broza Tita na Dedinju, i Stanko Crnobrnja, sin Titova sekretara Bogdana Crnobrnje, inače plodan televizijski i filmski redatelj (potpisuje, među bezbrojnime, drugi i treći dijela svepopularnih glazbenih komedija s Lepom Brenom “Hajde da se volimo”) te aktivan poduzetnik i edukator u području audiovizualnih medija i obrazovanja. Dragocjeno je i sudjelovanje diplomata Budimira Lončara, člana u uskog kruga onovremenih Titovih suradnika. Mada nešto manje upečatljivi od gorespomenutih, dobro su došli govorno-tumačiteljski prinosi povjesničara Tvrtka Jakovine – snimljenog na ruzinavo-zapuštenom Galebu vremena u kojem je sniman film (usputice, Galeb se baš sad ozbiljno obnavlja) – i posljednjeg predsjednika Predsjedništva SFRJ Stipe Mesića. Dočim snimanje na privatnoj jahti Seagull 2, koja glumi Galeba, i sudioništvo njegova vlasnika Juroslava Buljubašića donekle zbunjuju, kao i nemala količina kadrova u usporenom pokretu.

Drugi iznimno privlačan, atraktivan i zanimljiv protežni čimbenik izvanredno su očuvane arhivske snimke s Titovih bjelosvjetskih plovidbenih putovanja Galebom, preuzete mahom iz ondašnjih Filmskih novosti. Bilježene u razdoblju od 1950-ih do 1980. g., one osvajaju i onime što doživljavamo klasično dobrim kadriranjem, uz prikladan, dobrodošao dodir propagandno veličajne stilizacije, kao i punoćom, skulpturalnošću, podatnošću, toplinom i mekoćom snimke na filmskoj vrpci, crno bijeloj. Rečena kakvoća dodatno dolazi do izražaja u srazu s danas snimljenim digimaterijalom što se može podičiti nekoć nedokučivom oštrinom i bistrinom u svakom zakutku slike, no naprosto je, uglavnom neizbježivo, mnogo hladniji i neutralniji. Zabavit će pritom, ili razgnjeviti, autentični spikersko-komentatorski uvidi u svijetlu sadašnjost još svjetlije budućnosti “razvoja prijateljstva i sve bolje suradnje” među državama pokreta nesvrstanosti ili indoktrinantne budnice s varijacijama rečenica kao što su: “Predsednika Tita su pozdravljali seljaci, radnici, školska deca, staro i mlado. Sve je izašlo na drumove i oduševljeno klicalo prijateljstvu Sudana i Jugoslavije.”

Izgrađen 1937. u Italiji, brod Galeb je poslije Drugog svjetskog rata preuređen u školski brod Jugoslavenske ratne mornarice i ploveću rezidenciju maršala Tita.

Izgrađen 1937. u Italiji, brod Galeb je poslije Drugog svjetskog rata preuređen u školski brod Jugoslavenske ratne mornarice i ploveću rezidenciju maršala Tita. Od 1953., kad je Temzom teatralno uplovio u London samom Winstonu Churchillu i njegovoj cigari, do 1976., Tito je Galebom bio na četrnaest putovanja, obišao dvadesetpet zemalja i na brodu proveo ukupno 476 dana. Najdulje putovanje, 1961. g., trajalo je sedamdesetdva dana. U ideološki nenavijačkom filmu, intervjuirani pojašnjavaju veličanstvenu mudrost – bila ona za zlo ili za dobro – Titove strategije osvajanja dijelova svijeta upravo takvim, kažu i jedinstvenim, miroljubivo-prijateljskim paradiranjem i stvaranja svog carstva nesvrstanih. Jer bio je, drži Tanja Petovar, “čovjek imperijalnog ega”.

Dobrodošao prilog portretu Josipa Broza Tita, SFRJ i nesvrstanosti, “Galeb” nudi razmjerno kvalitetan sadržaj, a spomenuti nedostaci vjerojatno su rezultat činjenice – možemo saznati naknadim (ili prethodnim) informiranjem – da je film uoči snimanja ostao bez svog energomotora. Ideja je, naime, potekla od novinara Denisa Kuljiša koji je vodio i gurao budući slikopis te u njemu trebao i sudjelovati, među ostalime i kao glavni provokator, no preminuo je tek nekoliko dana pred prvoplanirani početak realizacije.

"Galeb"
Scenarist, redatelj i producent: Ivan Živković Žika
Direktor fotografije: Lutvo Mekić
Montaža: Marko Šuvak Martinović i Filip Dedić
Oblikovanje zvuka: Tomislav Rupić
Produkcija: Behemoth
Zemlja podrijetla: Hrvatska
Godina proizvodnje: 2020.
Trajanje: 59 minuta

Povezani tekstovi

Otvoren poziv za 4. “AJD Industry Days”

Organizatori AJB DOC-a pozivaju autore da prijave svoje projekte na 4. "AJD Industry Days".

Otvorene prijave za 8. Festival dokumentarnog filma Al Jazeere Balkans

Otvorene su prijave za 8. Festival dokumentarnog filma Al Jazeere Balkans, koji se održava od 12. do 16. rujna 2025. u Sarajevu.

7. AJB DOC: Tvorba medijske slike

Osvrt na natjecateljski program 7. Festivala dokumentarnog filma Al Jazeere Balkans (AJB DOC), koji se u Sarajevu održavao od 13. do 17. rujna.

Najnovije

“I kipovi umiru” – Muzeji kao mjesto smrti

Danas je teško pojmiti kontroverznost filma "I kipovi umiru" jer se kritika kolonijalizma može učiniti pomalo apstraktnom.

22. ZagrebDox: “Subjektivna” – Subjektivnost nije slabost, već polazišna točka

U konačnici, "Subjektivna" (2026) Anje Koprivšek skica je festivalskog iskustva i dnevnički zapis osobne introspekcije.

Posljednje ovosezonske “Vizije” posvećene filmu “Zidane, portret 21. stoljeća”

Posljednje ovosezonske "Vizije" posvećene su filmu "Zidane, portret 21. stoljeća" / "Zidane: A 21st Century Portrait" / "Zidane, un portrait du 21e siècle" (2006).

“Cannes Docs” – Svijet dokumentaraca Filmskog festivala u Cannesu

Kratki posjet paviljonu "Cannes Docs" podsjeća vas da dokumentaraca nikada nije bilo više na tržištu, koji nailaze na sasvim nove probleme i izazove.

19. Beldocs: “Zalazak” – Arhitektura socijalne države

Miloš Jaćimović u svom filmu "Zalazak" (2026) vrijednost nestalog sustava ne komunicira gorčinom ni transferima krivnje.

15. Škola dokumentarnog filma: Još ruka-dvije

15. Škola dokumentarnog filma trajala je od listopada 2025. do travnja 2026., a pohodilo ju je desetero polaznika.

Otvorene prijave za 35. Dane hrvatskog filma

Dani hrvatskog filma pozivaju na prijavu filmova za 35. izdanje koje će biti održano od 15. do 18. listopada 2026. u karlovačkom Kinu Edison.

Predstavljen program 36. Animafesta

U Galeriji Kranjčar u utorak je održana konferencija za medije 36. Svjetskog festivala animiranog filma – Animafesta Zagreb 2026.

22. ZagrebDox: “Tragovi pripadanja” – Aporija bezdomnosti

Materijal filma "Tragovi pripadanja" je istodobno introspektivan, logoreičan i kinetičan; veoma osoban, ali uvjetno rečeno i kolektivan.

“Ono što treba činiti” najbolji međunarodni dokumentarac 19. Beldocsa

U Beogradu je završio 19. Beldocs, na kojem su hrvatski projekti te autorice i autori osvojili niz nagrada i priznanja.
Scenarist, redatelj i producent: Ivan Živković Žika<br> Direktor fotografije: Lutvo Mekić<br> Montaža: Marko Šuvak Martinović i Filip Dedić<br> Oblikovanje zvuka: Tomislav Rupić<br> Produkcija: Behemoth<br> Zemlja podrijetla: Hrvatska<br> Godina proizvodnje: 2020.<br> Trajanje: 59 minuta3. AJB DOC: "Galeb" - Mudrac imperijalnog ega