PočetnaVijestiSinoć svečano otvoren 20. Motovun Film Festival

Sinoć svečano otvoren 20. Motovun Film Festival

|

Vikinškim pljeskom motovunska publika sinoć je dozvala goste iz zemlje–partnera Islanda čime je otvoreno jubilarno, 20. izdanje Motovun Film Festivala. Argentinskom crnom komedijom o umjetnosti, slavi i malomišćanskoj zavisti, “Počasni građanin” / “The Distinguished Citizen” / “El ciudadano ilustre” (Mariano Cohn i Gastón Duprat, 2016.), započelo je petodnevno filmovanje na brdu filmova gdje posjetitelje do 29. srpnja očekuju mnogobrojni filmski, glazbeni, edukativni i zabavni sadržaji.

Moćni vikinški zov otjerao je oblake iznad Motovuna i dozvao islandske goste na otvorenje 20. MFF-a. Tradicionalni pljesak gromova popularan je način nogometnog navijanja tijekom kojeg navijači istovremenim pljeskom, visoko iznad glave i povikom hu podržavaju svoj tim. Baš je tako i motovunska publika bodrila redatelje Friðrika Þór FriðrikssonaRúnara Rúnarssona, producenticu i članicu žirija Annu Maríu Karlsdóttir te producenta Grimara Jonssona koji su se na velikom platnu prepunog kina Trg, potaknuti pljeskanjem, spakirali i krenuli iz Reykjavíka u Motovun.

Islandski hu pratili su zvukovi velikog bubnja u kojeg su povodom 20. rođendana MFF-a i dugogodišnje suradnje grada, stanovnika i festivala snažno udarili načelnik općine Motovun Tomislav Pahović te istarski župan Valter Flego. Kolektivno dozivanje gostiju koordinirao je Mike Downey, selektor pratećeg filmskog programa zemlje-partnera Island pod nazivom Istrand, koji je nazočne podsjetio da je motovunsko jubilarno izdanje također i 48. obljetnica festivala Woodstock te svima poželio jednako dobru zabavu kao što je 1969. vladala legendarnim glazbenim događajem.

Svjetska premijera dokumentarca “Glasnije od oružja”

U sljedeća četiri dana, grad na 277 metara nadmorske visine još jednom će postati centar nezavisnog filma i dobre zabave, a motovunske posjetitelje danas očekuje svjetska premijera dugoiščekivanog dokumentarnog filma Miroslava Sikavice o domoljubnim pjesama iz Domovinskog rata koje su nekad bile glasnije od aviona, tenkova i bombi. U filmu “Glasnije od oružja” (Factum, 2017.) o tome nakon više od dvadeset godina progovaraju tadašnji akteri i živi svjedoci poput Josipe LisacZrinka TutićaJasenka HoureVere Svobode i mnogih drugih.

Srijeda je rezervirana za još jedan dokumentarac u kojem možete saznati kakav je nemjerljivi trag tinejdžerska zvijezda Justin Bieber ostavila na svoje najzagriženije fanove na Balkanu, u filmu “Belieberi” / “Najvažniji dečko na svetu” (2016) kojeg na brdo prate srpska redateljica Tea Lukač i protagonist Boris Mitrović.

Bogati popratni festivalski program

Osim bogatog filmskog programa, vrijeme između projekcija posjetitelji mogu provesti u festivalskom Vrtu gdje će svakoga dana osim mira od festivalske vreve, pronaći mnogobrojne besplatne sadržaje. Organizatori potiču ljubitelje filmova da posude filmske goste u Ljudskoj videoteci i poslušaju njihovu priču: onu kontroverznog kazališnog redatelja Olivera Frljića; ili kroz Deset priča da nauče nešto o bizarnim, zastrašujućim i tragikomičnim životima ljudi od Turske do Rusije čiji je umjetnički izražaj stavljen pod povećalo vlasti.

Svaki dan na terasi ispred hotela Kaštel odvijat će se program Netočno u podne, u sklopu kojeg će se razgovarati s različitim gostima festivala, od frontmena grupe Laibach, Ivana Novaka; ovogodišnje dobitnice nagrade MaverickAgnieszke Holland; do kultnog queer provokatora Bruce LaBrucea i bivše članice feminističkog antiputinovskovog kolektiva Pussy Riot te ovogodišnje članice žirija, Maše Aljohine. 20. MFF na brdu filmova traje do kraja mjeseca, 29. srpnja.

Povezani tekstovi

Novi projekt Morane Komljenović na “matchmaking” programu u Trentu

U skopu "matchmaking" programa "Vis-à-Vis" sudjelovao je i dokumentarni projekt "Praznovjerje slobode - Misterij San Marina" Morane Komljenović.

Hrvatska koprodukcija u službenom natjecateljskom programu 42. Sundance Film Festivala

Hrvatska manjinska filmska koprodukcija "Planina" (2025) Biljane Tutorov i Petra Glomazića, imat će svjetsku premijeru na 42. Sundanceu.

Sinoć otvoren 23. Human Rights Film Festival

Dokumentarnim filmom "Ono što treba činiti" Srđana Kovačevića sinoć je u zagrebačkom kinu Kinoteka otvoren 23. Human Rights Film Festival.

Komentari

Komentirajte

Napišite komentar
Unesite ime

Najnovije

23. Human Rights Film Festival: “S Hasanom u Gazi” – Brisani prostor

Očekivano za Aljafarija, "S Hasanom u Gazi" (2025) nije klasično težak film, u kojem ljudska patnja dramatično stoji u prvom planu.

23. Human Rights Film Festival: “Imago” – Kako je bila zelena moja dolina

"Imago" (2025) Oumara Pitsaeva se tako ispostavio kao sve čemu se valjda svaki autor od svog djela nada, kao i ono čega se pribojava...

“Fiume o morte!” Igora Bezinovića je najbolji europski dokumentarni film 2025. godine!

"Fiume o morte!" (2025) hrvatskog autora Igora Bezinovića je najbolji europski dokumentarni film 2025. godine!

23. Human Rights Film Festival: “Militantropos” – Dnevnik kolektivnog tijela u ratu

"Militantropos" (2025) formalno ne iskoračuje iz dokumentarističkih prikaza rata u Ukrajini koji je festivalska publika već imala prilike vidjeti.

23. Human Rigths Film Festival: “Inventar” – Dekonstrukcija nasljeđa

Ivan Marković zaokružuje angažman oko zgrade beogradskog Sava Centra kraćom, epilognom studijom "Inventar" (2025).

23. Human Rights Film Festival: “Ne shvaćajte to osobno” – Energija pobune

Najveći, središnji dio "Ne shvaćajte to osobno" Jelene Jureše zaprema ostvaraj troje umjetnika koje se može doživjeti, smatrati ili odrediti koncertom.

Masterclass Johana Grimonpreza u Dokukinu KIC

U Dokukinu KIC danas će biti održan masterclass belgijskog multimedijalnog umjetnika i redatelja Johana Grimonpreza.

23. Human Rights Film Festival: “Ono što treba činiti” – Pošto ljudsko dostojanstvo?

"Ono što treba činiti" Srđana Kovačevića prikazuje zaposlenika ljubljanskog Radničkog savjetovališta koji nude pravnu pomoć obespravljenim radnicima.

Redateljice kao gradivo tkivo slovačkog dokumentarnog filma

Slovačke redateljice posljednjih su godina sve brojnije te unose teme od osobnih interesa.

Vera Lacková – Emancipacija kroz arhiv

Vera Lacková, redateljica romskog podrijetla mlađe generacije, tematizira problematiku romske populacije kroz povijest.