EsejiProzori"Autoportret" - Ogledalo koje gleda

“Autoportret” – Ogledalo koje gleda

|

Kako nas uče umjetnost i iskustvo, najteže je gledati i vidjeti samog sebe. Stoga je umjetnička forma autoportreta jedna od najzahtjevnijih, ali i najuzbudljivijih. Prošećemo li se prošlošću otkrit ćemo kako najuspjeliji umjetnički autoportreti zajedničko imaju beskompromisnu potragu za istinom, pa bila ona neugodna i nimalo laskava prema čovjeku koji prikazuje sam sebe. Na primjer, od dva slavna Rembrandtova autoportreta daleko je intrigantniji onaj kojeg je umjetnik naslikao u starosti, baveći se posljednjim pitanjima čovjekove konačnosti, a sličnu je zapitanost moguće uočiti i na van Goghovim platnima; u domaćoj su umjetnosti svojevrsnu metafizičku kontemplaciju na svojim autoportretima među ostalim prenijeli Leo Junek i Marino Tartaglia. Za slikarski je autoportret uobičajen krupni i bliži plan fokusiran na lice, no kada se ova tehnika prenese u medij filma i fotografije, lice će rijetko biti dovoljno za razotkrivanje vlastitog bića pa umjetnik može upotrijebiti i ostatak glave, kako je to primjerice učinio Tomislav Gotovac u svom nizu autoportreta nazvanom “Glave” iz 1970. godine. Na njima se naš umjetnik fotografira tako da mu fotografije podsjećaju na one iz policijske kriminalističke datoteke, čime je uputio na vlastitu egzistenciju u okolnostima čvrste društvene kontrole.

Hrvatski medijski umjetnik Ivan Faktor (Crnac, 1953.) svoj je eksperimentalno-dokumentarni filmski autoportret – “Autoportret” (Samostalna produkcija, 1980.), ostvario deset godina nakon Gotovca, također koristeći vlastitu glavu, snimivši je u jednom jedinom kadru. Postupak je uključio polagano pomicanje Super-osam kamere uz vlastito tijelo, što je činio s fiksiranom oštrinom objektiva. Zbog toga je dobivana filmska slika bila mahom mutna, a detalji umjetnikova tijela većinom su postali neprepoznatljivi zbog neusklađenosti oštrine objektiva na odgovarajuću daljinu. Posljedično prikazano tijelo pretvorilo se u niz gotovo apstraktnih ploha u neprekidnom pokretu, čije se boje razlijevaju i na kojima je svjetlost u permanentnoj mijeni i transformaciji. Umjetnikova se koža tako pretvorila u raznolike pulsirajuće svjetlosne plohe, koje svojom logikom održavaju samu biti nespoznatljivosti samoprilazećeg subjekta. Činjenicu kako smo sami sebi najveća tajna Faktor je tematizirao transponiravši spoznajnu nejasnoću u onu same filmske slike. Ista je u ovom desetominutnom filmu posvema lišena svakog zvuka, koji bi ovdje poslužio kao suvišan komentar.

Faktor je od neizoštrene kamere učinio produžetak pogleda na vlastito ja koje u ogledalu često traži nešto čega tamo nema. Formu filmskog autoportreta kao ogledala koje omogućuje da sami sebe gledamo, pa makar i neoštro i mutno, autor je upotrijebio i 26 godina kasnije u novom radu, također nazvanom “Autoportret” (2006), u kojem je promijenio pristup i umjesto vlastite izvanjskosti odlučio zaviriti u svoju nutrinu. I to doslovno, pa je na snimkama koristio one svoje fizičke unutrašnjosti, dakle organe, želučane sokove i tjelesne procese. Snimke su načinjene medicinskim skeniranjem unutrašnjosti umjetnikova tijela u crno-bijeloj tehnici, pa film nalikuje medicinskim nalazima u pokretu. Svojim je dvama filmskim autoportretima Faktor uvjerljivo pokazao kako su sva ogledala u kojima se ogledamo varljiva i izložena našoj vlastitoj manipulaciji, kojom se štitimo od gledanja u ono čemu nemamo snage uzvratiti pogled.

“Autoportret”

  • Režija, kamera i montaža: Ivan Faktor
  • Produkcija: Samostalna produkcija
  • Godina proizvodnje: 1980.
  • Trajanje: 10 minuta

Povezani tekstovi

Uvod u svijet Adama Curtisa – dokumentarist moći i ideologije

Adam Curtis nije prorok kraja, već analitičar raspada – poglavito raspada općeg smisla, pri čemu ne nudi izlaz, ali nas poziva da povijest iznova preispitamo.

Werner Herzog, dokumentarist – od ekscentrika do klasika (I)

Njemačko-američki sineast Werner Herzog (rođ. Stipetić) afirmirao se kao jedan od najistaknutijih predstavnika njemačkog novog filma 1970-ih.

Pozivi u stranu

Posljednji esejistički tekst "Novi gruzijski film" govori o filmovima autorica Ane Džapšipe i Salomé Jashi.

Komentirajte

Napišite komentar
Unesite ime

Najnovije

“Fiume o morte!” Igora Bezinovića najbolji film 20. DOKUarta

Završeno je jubilarno, 20. izdanje DOKUarta,, a nagrada publike pripala je filmu "Fiume o morte!" Igora Bezinovića s prosječnom ocjenom 4,81.

Werner Herzog, dokumentarist – od ekscentrika do klasika (II)

Drugi nastavak esejističkog serijala "Werner Herzog, dokumentarist - od ekscentrika do klasika".

Silvestar Mileta: “Osjećamo nepodijeljene simpatije prema novom konceptu Dana hrvatskog filma”

Umjetnički ravnatelj Dana hrvatskog filma, Silvestar Mileta, za Dokumentarni.net najavljuje njegovo 34. izdanje koje će se ponovno održati u Karlovcu.

Dva hrvatska dokumentarca u natjecateljskoj konkurenciji 68. DOK Leipziga!

Čak dva hrvatska dokumentarna filma ušla su u natjecateljski dio ovogodišnjeg, 68. DOK Leipziga.

82. Međunarodni filmski festival u Veneciji: “The Tale of Silyan” – Let iznad praznog ognjišta

Novi film Tamare Kotoveske, "The Tale of Silyan" / "Prikaznata za Siljan" (2025), prikazan je na ovogodišnjem Međunarodnom filmskom festivalu u Veneciji.

21. Festival 25 FPS: “Biti John Smith” – A žudio je za slavom

"Biti John Smith" je svojevrsno autobiografsko ostvarenje, uvrnuto i pomaknuto, no koje bi se bez zadrške moglo svrstati u dokumentarni rod.

Novi azerbejdžanski film u Klubu MaMa

U Zagrebu će se 16. listopada u 19 sati, u prostoru Kluba MaMa, održati filmsko-diskurzivni program "Novi azerbejdžanski film".

Uvod u svijet Adama Curtisa – dokumentarist moći i ideologije

Adam Curtis nije prorok kraja, već analitičar raspada – poglavito raspada općeg smisla, pri čemu ne nudi izlaz, ali nas poziva da povijest iznova preispitamo.

Laura Mulvey dobitnica nagrade “Wild Dreamer” za životno djelo

Subversive Festival u suradnji s Kulturno informativnim centrom i Restartom, ugošćuje prominentnu britansku feminističku i filmsku teoretičarku i autoricu Lauru Mulvey.

Rada Šešić: “Hrvatski autori ove godine na DOKUart dolaze s izuzetno odvažnim filmovima”

Selektorica bjelovarskog festivala DOKUart, Rada Šešić, za Dokumentarni.net najavljuje jubilarno, dvadeseto izdanje ove filmske manifestacije.