IntervjuiBiljana Tutorov: "Željela sam napraviti film dostojan umjetnika kakav je Darko Rundek"

Biljana Tutorov: “Željela sam napraviti film dostojan umjetnika kakav je Darko Rundek”

|

Unatoč koroni, vrijedni dokumentaristi i dalje pripremaju svoje nove filmove. Jedan od onih koji će zasigurno izazvati pažnju regionalne publike, svakako je novi dokumentarac srpske redateljice Biljane Tutorov. Film je još uvijek u fazi produkcije, nosi radni naslov “I plove brodovi od papira u neku zanosnu noć”, a obećava jedinstven ulaz u svijet glazbenog umjetnika Darka Rundeka. Dokumentarac pak nastaje u produkciji srpskog Wake Up Filmsa, odnosno manjinskoj koprodukciji našeg Factuma i 1001 Productionsa iz Francuske. Redateljica Biljana Tutorov ljubazno je odgovorila na par naših pitanja vezanih za dokumentarac.

“Ideja za ovaj film rodila se veoma davno u doba Darkovog okupljanja Cargo Orkestra u Parizu. Imala sam malu ulogu u toj grupi kao video-džokej, kojem je cilj bio dodatno uvesti publiku u svijet Darkove poezije i glazbe koju je u to vrijeme stvarao s Cargom”, govori nam redateljica i nastavlja: “Bend se okupljao kod Vedrana Peternela u njegovoj kući-studiju, praktički dijelu željezničke stanice u Ablonu-na-Seni (Ablon-sur-Seine), jednom od predgrađa Pariza gdje je početkom 20. stoljeća pariška srednja klasa gradila svoje ljetnikovce na obali rijeke. Ablon je u blizini aerodroma Orly, svaki avion polijeće točno iznad krova studija, pa je već sama ta situacija bila veliki paradoks, veoma filmičan i alegoričan – raditi glazbu na željezničkoj stanici i u blizini avionske piste. Ova buka postala je dijelom glazbe na albumu ‘Mhm A‑Ha Oh Yeah Da‑Da: Migration Stories and Love’ koji je nastajao tih godina, u studiju nalik na potpalublje nekog čudnovatog broda. Bio je to jedan dragocjen eksperiment u koji nas je Darko velikodušno pozvao, iako je u to vrijeme ponekad sve ličilo na brod luđaka Hieronymusa Boscha. Zamislila sam da od tadašnjeg uglavnom spontanog i amaterskog materijala, tek kasnije malo organiziranijeg, svojevrsnog osobnog arhiva iz ranih dvijetisućitih, moram izmontirati film. Film o procesu kojem sam prisustvovala, o traženju smisla kroz riječi i zvukove, o temama koje je Darko predlagao za pjesme. One su u to vrijeme najčešće ispitivale naše realno, ali i egzistencijalističko stanje egzila u svijetu u kojem smo si sve veći stranci. Ili mi se tako učinilo jer se rimovalo s mojom intimnom filozofijom…”, govori autorica.

U kojoj je trenutno fazi dokumentarac?

“Sve je trajalo mnogo duže od planiranog, ali film je sada konačno tu. Mislila sam da je gotov prije nekoliko godina, pa zasigurno prošle zime, onda se desila korona… Tako da sam ipak nastavila raditi, vraćala mu se redovno, dosnimavala, dopisivala, montirala. Nisam sve to vrijeme radila na filmu, ali očito mi je trebalo vremena za pronaći točan kut i formu. Željela sam napraviti film dostojan umjetnika kakav je Darko, a to nije lako… Poslije toliko godina tijekom kojih sam kontemplirala ili radila ovaj film, ne mogu ni zamisliti online premijeru. Željela bih prikazati film tek kad se ponovno otvore kina. Čak i u vremenu bez korone, financije i logistika su izazov za regionalne dokumentarce. Često ih radimo između poslova koji nas održavaju u životu, zato sve traje četiri, pet ili više godina. Voljela bih da se ova situacija promijeni, da nas regionalni fondovi bolje razumiju te prilagode budžete i očekivanja realnosti na terenu. Tijekom posljednjih dvanaest mjeseci izolacije bila sam sretna što je film i dalje na mom radnom stolu – konačno sam dobila vrijeme i distancu s koje ga mogu dovršiti na željeni način. Bit će to film ne za jedno ljeto, već poput albuma koje slušamo ponovno”, jasna je redateljica.

Film o Darku Rundeku, pojašnjava Biljana Tutorov, neće ići klasičnim arhivsko-razgovornim putem…

“Nema intervjua u ovom dokumentarcu, nema ni miksa stilova, ne radi se ni o koncertnom filmu. Ovo je autorsko ostvarenje s istinskim likovima koji me pomalo podsjećaju na likove iz ranih filmova Jima Jarmuscha, pravljeno za kino-platno. Upravo zato i ne mogu zamisliti da imamo online premijeru. Dokumentarac govori o Darku pjesniku i glazbeniku u jednoj fazi karijere u Parizu; o stvaralačkom procesu, kao i putovanju kroz vrijeme i prostor ka izvorima tog procesa. Govorim da fanovi znaju sve i bolje od mene, a stranci ionako otkrivaju nove likove i priču i ne treba im previše informacija. Ali smo zato cijelo vrijeme usred drame nastanka pjesama. Film ne predstavlja Darka, već nas uvodi u intimu njegove umjetničke radionice i glazbenikova stvaralačkog procesa. Pored vrsnog glazbenika, mislim da je Darko još veći pjesnik. To sam željela istaknuti i postići – da se slike njegovih pjesama prelijevaju u slike filma. Ako smo u tome uspjeli, vjerujem da će vam se film svidjeti”, pojašnjava nam Biljana.

Produkcijska kuća Wake Up Films ponovno je dogovorila suradnju s Factumom, ponovno na glazbenoj strani doku-mjeseca.

“S Factumom smo se izgleda spontano specijalizirali za glazbene dokumentarce. ‘Tusta’ Andreja Korovljeva je nastao u koprodukciji Factuma i Wake Up Filmsa iz Novog Sada, a Wake Up Films u koprodukciji s Factumom radi film o kojem govorimo. Filmu kojem još uvijek ne otkrivamo konačni naslov. U Zagrebu sam dokumentarac montirala s Vladom Gojunom, cijenjenim hrvatskim montažerom i profesorom montaže”, govori Biljana Tutorov koja još ističe dodatnu produkcijsku pomoć u vidu Cvinger Filma iz Slovenije te Radio Televizije Slovenije, kao i švedske Televizije SVT. U završnoj fazi filmu bi se trebala pridružiti i crnogorska CUT-UP Produkcija.

Povezani tekstovi

Rada Šešić: “Hrvatski autori ove godine na DOKUart dolaze s izuzetno odvažnim filmovima”

Selektorica bjelovarskog festivala DOKUart, Rada Šešić, za Dokumentarni.net najavljuje jubilarno, dvadeseto izdanje ove filmske manifestacije.

Tena Trstenjak: “U filmski jezik ulaze videoigre, umjetna inteligencija i virtualna stvarnost”

Tena Trstenjak za Dokumentarni.net najavljuje 21. izdanje Internacionalnog festivala eksperimentalnog filma i videa 25 FPS.

Dmitro Hreško: “Više nije moguće snimiti ovakav film poput ‘Divije'”

Dmitro Hreško za Dokumentarni.net govori o svom filmu "Divia" (2025), prikazanom na ovogodišnjem Sarajevo Film Festivalu.

Komentirajte

Napišite komentar
Unesite ime

Najnovije

20. DOKUart: “Cent’anni” – Kronika jedne veze

U filmu "Cent'anni" (2024) Maje Doroteje Prelog, pratimo osobni Giro d'Italia na koji se zaputio njezin životni partner Blaž.

“Fade In – prvih 25 se pamti”: Fade In i “Direkt” u KIC-u

U sklopu projekta "Fade In – prvih 25 se pamti", Fade In započinje seriju događanja posvećenih stvaralaštvu i autorima koji su obilježili četvrt stoljeća rada u ovoj organizaciji.

“Fiume o morte!” Igora Bezinovića najbolji film 20. DOKUarta

Završeno je jubilarno, 20. izdanje DOKUarta,, a nagrada publike pripala je filmu "Fiume o morte!" Igora Bezinovića s prosječnom ocjenom 4,81.

Werner Herzog, dokumentarist – od ekscentrika do klasika (II)

Drugi nastavak esejističkog serijala "Werner Herzog, dokumentarist - od ekscentrika do klasika".

Silvestar Mileta: “Osjećamo nepodijeljene simpatije prema novom konceptu Dana hrvatskog filma”

Umjetnički ravnatelj Dana hrvatskog filma, Silvestar Mileta, za Dokumentarni.net najavljuje njegovo 34. izdanje koje će se ponovno održati u Karlovcu.

Dva hrvatska dokumentarca u natjecateljskoj konkurenciji 68. DOK Leipziga!

Čak dva hrvatska dokumentarna filma ušla su u natjecateljski dio ovogodišnjeg, 68. DOK Leipziga.

82. Međunarodni filmski festival u Veneciji: “The Tale of Silyan” – Let iznad praznog ognjišta

Novi film Tamare Kotoveske, "The Tale of Silyan" / "Prikaznata za Siljan" (2025), prikazan je na ovogodišnjem Međunarodnom filmskom festivalu u Veneciji.

21. Festival 25 FPS: “Biti John Smith” – A žudio je za slavom

"Biti John Smith" je svojevrsno autobiografsko ostvarenje, uvrnuto i pomaknuto, no koje bi se bez zadrške moglo svrstati u dokumentarni rod.

Novi azerbejdžanski film u Klubu MaMa

U Zagrebu će se 16. listopada u 19 sati, u prostoru Kluba MaMa, održati filmsko-diskurzivni program "Novi azerbejdžanski film".

Uvod u svijet Adama Curtisa – dokumentarist moći i ideologije

Adam Curtis nije prorok kraja, već analitičar raspada – poglavito raspada općeg smisla, pri čemu ne nudi izlaz, ali nas poziva da povijest iznova preispitamo.