PočetnaNajaveČlanovi žirija Festivala 25 FPS predstavljaju svjetske klasike avangardnog i inovativnog filma

Članovi žirija Festivala 25 FPS predstavljaju svjetske klasike avangardnog i inovativnog filma

|

Petnaesti Festival 25 FPS održat će se od 26. do 29. rujna u Zagrebu u prostorima Studentskog centra gdje će se u okviru natjecateljskog programa prikazati 23 filma, među kojima i tri filma domaćih autora (Silvestar Kolbas, Renata Poljak i Mate Ugrin). Također, izvest će se dva performansa proširenog kina (Expanded Cinema) te prikazati trodijelni program izuzetno cijenjen među ljubiteljima inovativnih, nezavisnih i eksperimentalnih filmova – Žiri predstavlja. Svaki član Velikog žirija dodjeljuje zaseban Grad prix autorima najboljih filmova, a publici se predstavlja posebno kuriranim programima sastavljenim od svjetskih klasika avangardnog i inovativnog filma koji sve teže nalaze put do domaćih festivalskih i kino repertoara, što ga čini izuzetno vrijednom i rijetkom prilikom za sve filmofile. Ulaz na sve progtame festivala je slobodan.

Ovogodišnji Veliki žiri čine Louis Henderson (Ujedinjeno Kraljevstvo), redatelj i dobitnik Nagrade žirija kritike na prošlogodišnjem Festivalu 25 FPS (“Sunčev kamen”, korežija s Filipom César); Kim Knowles (Škotska), kustosica specijalizirana za eksperimentalni, a posebice analogni film, predaje film na Sveučilištu Aberystwyth te je selektorica za eksperimentalni film na Međunarodnom filmskom festivalu u Edinburghu, i Shai Heredia (Indija), filmska autorica i kustosica, osnivačica Međunarodnog festivala eksperimentalnog filma Experimenta u Indiji te dvostruka dobitnica festivalskog Grand prixa (“Ja sam mikro”, 2012.; “Dnevnik starog psa”, 2016.).

Nagradu žirija kritike ove godine dodjeljuje tročlani žiri: povjesničar umjetnosti i kustos Lovro Japundžić, filmska kritičarka Valentina Lisak i slobodni kustos Marius Hrdy.

Žiri predstavlja 1 – Louis Henderson: Povijest, stvaran početak

Koristeći se arheološkim metodama, britanski autor Louis Henderson bavi se globalnim socio-političkim dinamikama koje su definirane kapitalizmom, rasizmom i poviješću europskog kolonijalnog projekta. Umjesto programa kratkometražnih filmova, odlučio je prikazati jedan dugometražni film koji je označio prekretnicu u njegovom životu filmskog autora – “Film o Temzi” / “Thames Film” (1986) britanskog redatelja Williama Rabana, a ujedno je i u dijalogu s njegovim vlastitim srednjometražnim filmom “More je povijest” / “The Sea is History” (2016). “Film o Temzi” iz perspektive rijeke prikazuje London iz doba Margaret Thatcher i njegov industrijski pad, sastavljen od arhivskih snimaka, zvuka i teksta koji bude sjećanja na Britansko Carstvo i iskrivljene ideale koji su stvorili projekt europske moderne. Film je ujedno i priznanje da je arheologija jedinstvena filmska metoda, odnosno estetski pristup koji otkriva neprekinutu prisutnost prošlosti u svrhu kritičkog propitivanja politike sadašnjosti. Kako bi istražio i preispitao vezu rijeke Temze s Atlantskim oceanom i atlantskim ropstvom, Henderson je Rabanov film doveo u dijalog s vlastitim filmom “More je povijest” u kojem tvrdi da se početak europske moderne poklapa s dolaskom Kristofora Kolumba u Ameriku 1492., da je to ugrozilo atlantsku trgovinu robljem, a s njome i rasni kapitalizam koji je oblikovao svijet u kojem danas živimo. Program se prikazuje u petak, 27. rujna u 16 sati u Kinu SC.

Žiri predstavlja 2 – Kim Knowles: Refleksije o materijalnom filmu

Kim Knowles, filmska kustosica specijalizirana za analogni film, u Zagreb donosi izuzetno vrijedan i reprezentativan izbor materijalnog filma uglavnom autorica, no ističe kako program nije nužno feministički, već se bavi prostorom, mjestom i prirodnim svijetom te njihovom kombinacijom s radikalnim tjelesnim gestama. Upotrebljavajući procese izbjeljivanja filmske trake, njenog zakopavanja u zemlju, namakanja, grebanja, šivanja, tiskanja, raznih ručnih obrada, filmovi predstavljaju svojevrsnu tapiseriju materijalnih intervencija koje ističu moć filma da gledatelja stimulira na izrazito fizički način. Među desetak naslova ističu se “Fitilji” / “Fuses” (1964. – 1967,), kanonski i seksualno eksplicitni film ove godine preminule američke autorice i pionirke performansa Carolee Schneemann, “Slajdovi” / “Slides” (1970); ručno printani film škotske redateljice Annabel Nicolson te filmovi novijeg datuma poput “Ni/je dio” / “Not (a) Part” (2019) Britanke Vicky Smith. Program se prikazuje u subotu, 28. rujna u 16 sati u Kinu SC.

Žiri predstavlja 3 – Shai Heredia: Djelić one Indije

Četiri filma iz programa filmske autorice i kustosice Shai Heredije zagrebačkoj će publici približiti djelić izuzetno zanimljive indijske kinematografije u kojem se dokumentarni film na uzbudljiv način susreće s eksperimentalnim. Program obuhvaća radove snimljene od 1960-ih godina do danas, čime nudi izrazito kompleksan i dinamičan uvid u modernizaciju i liberalizaciju indijskog društva. Premijerno u Hrvatskoj prikazat će se upravo restaurirana verzija četrdesetominutnog filma “Priče s planeta Kolkata” / “Tales from the Planet Kolkota” (1993) indijskog redatelja Ruchira Joshija u kojem se kombinacijom osobnog pristupa i prikaza Kalkute u raznim filmovima i kinematografijama stvara neodoljiv portret ovog fascinantnog bengalskog grada. Film “Ovaj dio one Indije” / “This Bit of That India” (1972) njegovog sunarodnjaka S.N.S. Sastryja gledatelje će približiti indijskoj mladeži sedamdesetih godina i to putem tema o obrazovanju, seksualnosti, represiji i mogućnostima slobode. Program se prikazuje u nedjelju, 29. rujna u 16 sati u Kinu SC.

Povezani tekstovi

Novi azerbejdžanski film u Klubu MaMa

U Zagrebu će se 16. listopada u 19 sati, u prostoru Kluba MaMa, održati filmsko-diskurzivni program "Novi azerbejdžanski film".

Laura Mulvey dobitnica nagrade “Wild Dreamer” za životno djelo

Subversive Festival u suradnji s Kulturno informativnim centrom i Restartom, ugošćuje prominentnu britansku feminističku i filmsku teoretičarku i autoricu Lauru Mulvey.

Novi serijal o hrvatskom turizmu 21. stoljeća uskoro na HRT-u

"Ne zaboravite ostaviti recenziju" (2025) gledatelje vodi kroz turističku sezonu u Hrvatskoj, otkrivajući pozitivne i negativne strane turizma.

Komentari

Komentirajte

Napišite komentar
Unesite ime

Najnovije

20. DOKUart: “Cent’anni” – Kronika jedne veze

U filmu "Cent'anni" (2024) Maje Doroteje Prelog, pratimo osobni Giro d'Italia na koji se zaputio njezin životni partner Blaž.

“Fade In – prvih 25 se pamti”: Fade In i “Direkt” u KIC-u

U sklopu projekta "Fade In – prvih 25 se pamti", Fade In započinje seriju događanja posvećenih stvaralaštvu i autorima koji su obilježili četvrt stoljeća rada u ovoj organizaciji.

“Fiume o morte!” Igora Bezinovića najbolji film 20. DOKUarta

Završeno je jubilarno, 20. izdanje DOKUarta,, a nagrada publike pripala je filmu "Fiume o morte!" Igora Bezinovića s prosječnom ocjenom 4,81.

Werner Herzog, dokumentarist – od ekscentrika do klasika (II)

Drugi nastavak esejističkog serijala "Werner Herzog, dokumentarist - od ekscentrika do klasika".

Silvestar Mileta: “Osjećamo nepodijeljene simpatije prema novom konceptu Dana hrvatskog filma”

Umjetnički ravnatelj Dana hrvatskog filma, Silvestar Mileta, za Dokumentarni.net najavljuje njegovo 34. izdanje koje će se ponovno održati u Karlovcu.

Dva hrvatska dokumentarca u natjecateljskoj konkurenciji 68. DOK Leipziga!

Čak dva hrvatska dokumentarna filma ušla su u natjecateljski dio ovogodišnjeg, 68. DOK Leipziga.

82. Međunarodni filmski festival u Veneciji: “The Tale of Silyan” – Let iznad praznog ognjišta

Novi film Tamare Kotoveske, "The Tale of Silyan" / "Prikaznata za Siljan" (2025), prikazan je na ovogodišnjem Međunarodnom filmskom festivalu u Veneciji.

21. Festival 25 FPS: “Biti John Smith” – A žudio je za slavom

"Biti John Smith" je svojevrsno autobiografsko ostvarenje, uvrnuto i pomaknuto, no koje bi se bez zadrške moglo svrstati u dokumentarni rod.

Novi azerbejdžanski film u Klubu MaMa

U Zagrebu će se 16. listopada u 19 sati, u prostoru Kluba MaMa, održati filmsko-diskurzivni program "Novi azerbejdžanski film".

Uvod u svijet Adama Curtisa – dokumentarist moći i ideologije

Adam Curtis nije prorok kraja, već analitičar raspada – poglavito raspada općeg smisla, pri čemu ne nudi izlaz, ali nas poziva da povijest iznova preispitamo.