PočetnaNajaveČlanovi žirija Festivala 25 FPS predstavljaju svjetske klasike avangardnog i inovativnog filma

Članovi žirija Festivala 25 FPS predstavljaju svjetske klasike avangardnog i inovativnog filma

|

Petnaesti Festival 25 FPS održat će se od 26. do 29. rujna u Zagrebu u prostorima Studentskog centra gdje će se u okviru natjecateljskog programa prikazati 23 filma, među kojima i tri filma domaćih autora (Silvestar Kolbas, Renata Poljak i Mate Ugrin). Također, izvest će se dva performansa proširenog kina (Expanded Cinema) te prikazati trodijelni program izuzetno cijenjen među ljubiteljima inovativnih, nezavisnih i eksperimentalnih filmova – Žiri predstavlja. Svaki član Velikog žirija dodjeljuje zaseban Grad prix autorima najboljih filmova, a publici se predstavlja posebno kuriranim programima sastavljenim od svjetskih klasika avangardnog i inovativnog filma koji sve teže nalaze put do domaćih festivalskih i kino repertoara, što ga čini izuzetno vrijednom i rijetkom prilikom za sve filmofile. Ulaz na sve progtame festivala je slobodan.

Ovogodišnji Veliki žiri čine Louis Henderson (Ujedinjeno Kraljevstvo), redatelj i dobitnik Nagrade žirija kritike na prošlogodišnjem Festivalu 25 FPS (“Sunčev kamen”, korežija s Filipom César); Kim Knowles (Škotska), kustosica specijalizirana za eksperimentalni, a posebice analogni film, predaje film na Sveučilištu Aberystwyth te je selektorica za eksperimentalni film na Međunarodnom filmskom festivalu u Edinburghu, i Shai Heredia (Indija), filmska autorica i kustosica, osnivačica Međunarodnog festivala eksperimentalnog filma Experimenta u Indiji te dvostruka dobitnica festivalskog Grand prixa (“Ja sam mikro”, 2012.; “Dnevnik starog psa”, 2016.).

Nagradu žirija kritike ove godine dodjeljuje tročlani žiri: povjesničar umjetnosti i kustos Lovro Japundžić, filmska kritičarka Valentina Lisak i slobodni kustos Marius Hrdy.

Žiri predstavlja 1 – Louis Henderson: Povijest, stvaran početak

Koristeći se arheološkim metodama, britanski autor Louis Henderson bavi se globalnim socio-političkim dinamikama koje su definirane kapitalizmom, rasizmom i poviješću europskog kolonijalnog projekta. Umjesto programa kratkometražnih filmova, odlučio je prikazati jedan dugometražni film koji je označio prekretnicu u njegovom životu filmskog autora – “Film o Temzi” / “Thames Film” (1986) britanskog redatelja Williama Rabana, a ujedno je i u dijalogu s njegovim vlastitim srednjometražnim filmom “More je povijest” / “The Sea is History” (2016). “Film o Temzi” iz perspektive rijeke prikazuje London iz doba Margaret Thatcher i njegov industrijski pad, sastavljen od arhivskih snimaka, zvuka i teksta koji bude sjećanja na Britansko Carstvo i iskrivljene ideale koji su stvorili projekt europske moderne. Film je ujedno i priznanje da je arheologija jedinstvena filmska metoda, odnosno estetski pristup koji otkriva neprekinutu prisutnost prošlosti u svrhu kritičkog propitivanja politike sadašnjosti. Kako bi istražio i preispitao vezu rijeke Temze s Atlantskim oceanom i atlantskim ropstvom, Henderson je Rabanov film doveo u dijalog s vlastitim filmom “More je povijest” u kojem tvrdi da se početak europske moderne poklapa s dolaskom Kristofora Kolumba u Ameriku 1492., da je to ugrozilo atlantsku trgovinu robljem, a s njome i rasni kapitalizam koji je oblikovao svijet u kojem danas živimo. Program se prikazuje u petak, 27. rujna u 16 sati u Kinu SC.

Žiri predstavlja 2 – Kim Knowles: Refleksije o materijalnom filmu

Kim Knowles, filmska kustosica specijalizirana za analogni film, u Zagreb donosi izuzetno vrijedan i reprezentativan izbor materijalnog filma uglavnom autorica, no ističe kako program nije nužno feministički, već se bavi prostorom, mjestom i prirodnim svijetom te njihovom kombinacijom s radikalnim tjelesnim gestama. Upotrebljavajući procese izbjeljivanja filmske trake, njenog zakopavanja u zemlju, namakanja, grebanja, šivanja, tiskanja, raznih ručnih obrada, filmovi predstavljaju svojevrsnu tapiseriju materijalnih intervencija koje ističu moć filma da gledatelja stimulira na izrazito fizički način. Među desetak naslova ističu se “Fitilji” / “Fuses” (1964. – 1967,), kanonski i seksualno eksplicitni film ove godine preminule američke autorice i pionirke performansa Carolee Schneemann, “Slajdovi” / “Slides” (1970); ručno printani film škotske redateljice Annabel Nicolson te filmovi novijeg datuma poput “Ni/je dio” / “Not (a) Part” (2019) Britanke Vicky Smith. Program se prikazuje u subotu, 28. rujna u 16 sati u Kinu SC.

Žiri predstavlja 3 – Shai Heredia: Djelić one Indije

Četiri filma iz programa filmske autorice i kustosice Shai Heredije zagrebačkoj će publici približiti djelić izuzetno zanimljive indijske kinematografije u kojem se dokumentarni film na uzbudljiv način susreće s eksperimentalnim. Program obuhvaća radove snimljene od 1960-ih godina do danas, čime nudi izrazito kompleksan i dinamičan uvid u modernizaciju i liberalizaciju indijskog društva. Premijerno u Hrvatskoj prikazat će se upravo restaurirana verzija četrdesetominutnog filma “Priče s planeta Kolkata” / “Tales from the Planet Kolkota” (1993) indijskog redatelja Ruchira Joshija u kojem se kombinacijom osobnog pristupa i prikaza Kalkute u raznim filmovima i kinematografijama stvara neodoljiv portret ovog fascinantnog bengalskog grada. Film “Ovaj dio one Indije” / “This Bit of That India” (1972) njegovog sunarodnjaka S.N.S. Sastryja gledatelje će približiti indijskoj mladeži sedamdesetih godina i to putem tema o obrazovanju, seksualnosti, represiji i mogućnostima slobode. Program se prikazuje u nedjelju, 29. rujna u 16 sati u Kinu SC.

Povezani tekstovi

“Linije pogleda” u Dokukinu KIC

Sljedećeg ponedjeljka u Dokukinu KIC će biti prikazano svih pet epizoda dokumentarnog serijala "Linije pogleda" (Dokumetar / FPS Media; 2025.).

Projekcija, masterclass i radionica Stefana Pavlovića u Zagrebu

U Zagrebu će se 16. i 17. siječnja 2026. održati masterclass, radionica te projekcija filma "U potrazi za konjima" Stefana Pavlovića.

“Bosanoga (sasvim slučajna smrt)” u KIC-u

U sklopu programa "Prvih 25 se pamti", u zagrebačkom KIC-u će 9. prosinca u 20 sati biti prikazan film "Bosanoga (sasvim slučajna smrt".

Komentari

Komentirajte

Napišite komentar
Unesite ime

Najnovije

23. Human Rights Film Festival: “S Hasanom u Gazi” – Brisani prostor

Očekivano za Aljafarija, "S Hasanom u Gazi" (2025) nije klasično težak film, u kojem ljudska patnja dramatično stoji u prvom planu.

23. Human Rights Film Festival: “Imago” – Kako je bila zelena moja dolina

"Imago" (2025) Oumara Pitsaeva se tako ispostavio kao sve čemu se valjda svaki autor od svog djela nada, kao i ono čega se pribojava...

“Fiume o morte!” Igora Bezinovića je najbolji europski dokumentarni film 2025. godine!

"Fiume o morte!" (2025) hrvatskog autora Igora Bezinovića je najbolji europski dokumentarni film 2025. godine!

23. Human Rights Film Festival: “Militantropos” – Dnevnik kolektivnog tijela u ratu

"Militantropos" (2025) formalno ne iskoračuje iz dokumentarističkih prikaza rata u Ukrajini koji je festivalska publika već imala prilike vidjeti.

23. Human Rigths Film Festival: “Inventar” – Dekonstrukcija nasljeđa

Ivan Marković zaokružuje angažman oko zgrade beogradskog Sava Centra kraćom, epilognom studijom "Inventar" (2025).

23. Human Rights Film Festival: “Ne shvaćajte to osobno” – Energija pobune

Najveći, središnji dio "Ne shvaćajte to osobno" Jelene Jureše zaprema ostvaraj troje umjetnika koje se može doživjeti, smatrati ili odrediti koncertom.

Masterclass Johana Grimonpreza u Dokukinu KIC

U Dokukinu KIC danas će biti održan masterclass belgijskog multimedijalnog umjetnika i redatelja Johana Grimonpreza.

23. Human Rights Film Festival: “Ono što treba činiti” – Pošto ljudsko dostojanstvo?

"Ono što treba činiti" Srđana Kovačevića prikazuje zaposlenika ljubljanskog Radničkog savjetovališta koji nude pravnu pomoć obespravljenim radnicima.

Redateljice kao gradivo tkivo slovačkog dokumentarnog filma

Slovačke redateljice posljednjih su godina sve brojnije te unose teme od osobnih interesa.

Vera Lacková – Emancipacija kroz arhiv

Vera Lacková, redateljica romskog podrijetla mlađe generacije, tematizira problematiku romske populacije kroz povijest.