Kratki utorak: Otvaranje nove sezone u znaku socijalističkog modernizma

Sutra, 13. rujna s početkom u 21 sat, započinje nova sezona Kratkog utorka. U zagrebačkom kinu Tuškanac bit će prikazan program pod nazivom “Modernističke prakse socijalističke svakodnevice” sastavljen od šest iznimnih i nagrađivanih dokumentarnih filmova iz Mađarske i bivše Jugoslavije. Program je odabrao Mađar Sebestyén Kodolányi, bivši ravnatelj arhiva Béla Balázs Studija u Budimpešti.

Zajednička karakteristika ovih filmova koje krase različiti modernistički redateljski pristupi, bavljenje je modernističkim načinima na koje su bivše socijalističke države sistemski poticale sudjelovanje u društvenom životu.

Ili kako to selektor programa Sebestyén Kodolányi, koji će u Zagrebu i najaviti program, kaže:

“Umjetnička povijest 20. stoljeća istočnoeuropske regije bila je u dobrom dijelu formirana modernističkim, avangardnim pristupima. Post-socijalistički narativi u zadnjih 25 godina gotovo su isključivo interpretirali progresivne, eksperimentalne umjetničke inicijative toga doba u kontekstu kulturnog otpora i subverzije.

“Bilo je puno opravdanog govora o lažnim prorocima, ali istovremeno ono što se ne spominje i što je ostalo gotovo zaboravljeno je, da su sami režimi koji su vladali u tim državama temeljili svoje dogme na društveno osjetljivim, kolektivističkim i humanističkim idejama izvorne ljevice, s ciljem modernizacije društva kroz edukaciju.

“Takve bazične vrijednosti – koje su nažalost iskrivljene i shematizirane od strane političkih aparata – uključivale su aktivnu participaciju u društvenom životu, osnaživanje etničkih manjina, emancipaciju mentalno bolesnih, antifašizam, radničko samoupravljanje i brigu za kulturu u svim zemljama regije, uključujući Mađarsku i bivšu Jugoslaviju.

“Sukladno tome, u okviru državno poticane filmske produkcije u tim zemljama nastalo je mnogo radova u kojima nije prevladavao kritički stav, već urođeno pozitivna, odgojna namjera, i čiji su redatelji kroz svoj medij pokušali pojačati učinak tog vrijednog društvenog angažmana.”

Program će otvoriti film mađarske redateljice Judit Vas – “Metode” / “Módszerek” (1968), koji se bavi bihevioralnim testovima njemačko-američkog psihologa Kurta Lewina, provođenima nad vrtićkom djecom. U njima se kroz različite načine na koje mlada učiteljica pristupa trima grupama djece koja crtaju (permisivni, autoritativni, prijateljski), proučava različitost njihovih reakcija.

Zatim slijedi film Bojane Marijan, poznatije kao životne suputnice, producentice i asistentice slavnog Dušana Makavejeva. “Vesela Klasa” (1969) jedino je profesionalno djelo njene filmske karijere, nastalo u jeku Crnog vala. Dokumentarac je to o načinima provođenja slobodnog vremena radnica u jednoj tvornici, a iako je očit autoričin politički angažman, naglasak je stavljen na pjesmu i vino.

Gledatelji će moći vidjeti i klasik Krste Papića, “Nek se čuje i naš glas” (1971), dokumentarac o navali piratskih radio-stanica diljem ruralnih područja sjeverne Hrvatske na prijelazu 60-ih u 70-te, koje su ilegalno osnivali seljaci željni prezentiranja svojih glumačkih, pjevačkih ili političkih talenata. Film je nagrađen na festivalu u Oberhausenu.

Tu je i mađarski animirano-dokumentarni film “Mislim da je život jako zabavan” / “Nekem az élet teccik nagyon” (1975) Katalin Macskássy, u kojem romska djeca prikazuju život za vrijeme progresivne vladavine socijalističkog reformista Jánosa Kádára, crtajući događaje iz svoje svakodnevnice.

Za kraj je ostavljen film legende slovenskog dokumentarizma Jože Pogačnika, dobitnika berlinskog Srebrnog medvjeda i Zlatne Arene za najbolju režiju u Puli, koji se većim dijelom svoje karijere bavio socijalnim temama. U “Kad sam bio mali, bio sam zdrav i veseo” / “Ko sem majhen bil, sem bil zdrav, vesel” (1969) on prati život duševnih bolesnika koji crtajući boje i oblike otkrivaju načine funkcioniranja vlastite psihe, kao i svoj doživljaj svijeta. Film je nagrađen posebnom diplomom na festivalu u Beogradu 1970. godine.

Program se održava u organizaciji Hrvatskog filmskog saveza, a svi filmovi imaju engleske ili hrvatske titlove.