Udruga Restart u suradnji sa Subversive Festivalom u ponedjeljak, 16. svibnja, od 19 sati u zagrebačkom MM centru, organizira masterclass predavanje jednog od najvažnijih predstavnika jugoslavenskog Crnog vala, Karpa Aćimovića Godine.
Iako je najpoznatiji kao snimatelj nekih kultnih djela iz povijesti jugoslavenskog filma kao što su “Rani radovi” (1969) Želimira Žilnika, “Okupacija u 26 slika” (1978) Lordana Zafranovića i “Žena s krajolikom” (1976) Ivice Matića, Karpo Ačimović Godina u životu je bio i montažer, sveučilišni profesor, redatelj kazališnih predstava, opera i radio-drama, pa čak i operni pjevač.
No, važnije od svega toga, režirao je i vlastite filmove, od kojih se posebno ističu kratkometražna remek-djela koja je nanizao u doba Crnog vala između 1967. i 1972. godine. Za razliku od svojih kolega, Godina je u njima preispitivao društveno-političku situaciju u zemlji na sasvim poseban, suptilno razbarušen, anarhičan i duhovit način, kao što možemo vidjeti u dokumentarcima “Zdravi ljudi za razonodu” (1971) i “O ljubavnim vještinama ili film s 14441 kvadratom” (1976), odnosno u dokumentarnoj TV seriji “Ram za nekoliko poza” (1976).
Na ovom masterclassu (početak u 19 sati) kojeg će moderirati filmski kritičar i redatelj Ivan Ramljak, fokus će biti stavljen upravo na taj dio Godininog stvaralaštva, iako će biti dotaknut i niz drugih tema. Ulaz na predavanje i projekciju tri epizode serijale “Rama” (od 21 sat) je slobodan.
Karpo Ačimović Godina rođen je 1943. godine u Skopju. Većinu svojih kratkih filmova snimio je u produkciji tada vrlo agilnog i radikalnog novosadskog Neoplanta filma (zaslužni i za “Rane radove” i “W.R. – Misterije organizma” Dušana Makavejeva), koji je stradao u čistkama 1971. i 1972., kao uostalom i cijeli Crni val.
Nakon nasilne i prisilne pauze od 1980. do 1990. godine, režirao je i tri dugometražna filma (“Splav meduze”, “Crveni boogie” i “Umjetni raj”), a već nekoliko desetljeća živi u Sloveniji, gdje je donedavno predavao filmsku režiju i fotografiju na ljubljanskoj Akademiji za kazalište, radio, film i televiziju.. Dobitnik je Prešernove nagrade za životno djelo, najvećeg slovenskog priznanja za dostignuća na području umjetnosti.