PočetnaVijesti88. Oscar: Tri dokumentarca u utrci za inozemni Zlatni kipić

88. Oscar: Tri dokumentarca u utrci za inozemni Zlatni kipić

|

Naslovna fotografija: Kadar iz dokumentarnog filma “Cloudy Times”

Iako dokumentarni filmovi imaju svoje oskarovske ladice u dugom i kratkom metru, lijepo je vidjeti nefikcijsku umjetnost i u ostalim kategorijama najvažnije svjetske filmske nagrade.

Rijetkost je, piše NonFics.com, da dokumentarci zalutaju do nominacija za Najbolji strani film, a još rjeđe da predstavnici našeg žanra prođu najuže nominacijsko sito i rešeto, poput “Slike koje nedostaje” / “The Missing Picture” / “L’image manquante” (2013) Rithyja Panha ili “Valcera s Bashirom” / “Waltz with Bashir” (2008) Arija Folmana.

Ove godine, od 81 prijavljenog filma u inozemnoj konkurenciji 88. Oscara (28. veljače 2016.), tri države su za svoj najbolji film izabrale upravo – dokumentarce.

Iz Paragvaja stiže “Cloudy Times” / “El tiempo nublado” (2014), debitantski film redateljice Arami Ullon o njenom odnosu s bolesnom majkom; široka koprodukcija (Irak / Švicarska / Njemačka / Ujedinjeni Arapski Emirati) Iračanina Samira, službeno švicarski doku-kandidat, film “Iraqi Odyssey” (2014) u 3D tehnici kroz politički kontekst rastvara povijest autorove obitelji, dok se palestinski odabranik (koprodukcija Kanade, Palestine i Francuske), “The Wanted 18” (Paul Cowan i Amer Shomali, 2014.), uz uporabu gline i animacije rekapitulira pokušaj osamostaljivanja tamošnjeg sela od izraelske mliječne industrije u 1980-ima.

Povezani tekstovi

Novi projekt Morane Komljenović na “matchmaking” programu u Trentu

U skopu "matchmaking" programa "Vis-à-Vis" sudjelovao je i dokumentarni projekt "Praznovjerje slobode - Misterij San Marina" Morane Komljenović.

Hrvatska koprodukcija u službenom natjecateljskom programu 42. Sundance Film Festivala

Hrvatska manjinska filmska koprodukcija "Planina" (2025) Biljane Tutorov i Petra Glomazića, imat će svjetsku premijeru na 42. Sundanceu.

Sinoć otvoren 23. Human Rights Film Festival

Dokumentarnim filmom "Ono što treba činiti" Srđana Kovačevića sinoć je u zagrebačkom kinu Kinoteka otvoren 23. Human Rights Film Festival.

Komentari

Komentirajte

Napišite komentar
Unesite ime

Najnovije

23. Human Rights Film Festival: “S Hasanom u Gazi” – Brisani prostor

Očekivano za Aljafarija, "S Hasanom u Gazi" (2025) nije klasično težak film, u kojem ljudska patnja dramatično stoji u prvom planu.

23. Human Rights Film Festival: “Imago” – Kako je bila zelena moja dolina

"Imago" (2025) Oumara Pitsaeva se tako ispostavio kao sve čemu se valjda svaki autor od svog djela nada, kao i ono čega se pribojava...

“Fiume o morte!” Igora Bezinovića je najbolji europski dokumentarni film 2025. godine!

"Fiume o morte!" (2025) hrvatskog autora Igora Bezinovića je najbolji europski dokumentarni film 2025. godine!

23. Human Rights Film Festival: “Militantropos” – Dnevnik kolektivnog tijela u ratu

"Militantropos" (2025) formalno ne iskoračuje iz dokumentarističkih prikaza rata u Ukrajini koji je festivalska publika već imala prilike vidjeti.

23. Human Rigths Film Festival: “Inventar” – Dekonstrukcija nasljeđa

Ivan Marković zaokružuje angažman oko zgrade beogradskog Sava Centra kraćom, epilognom studijom "Inventar" (2025).

23. Human Rights Film Festival: “Ne shvaćajte to osobno” – Energija pobune

Najveći, središnji dio "Ne shvaćajte to osobno" Jelene Jureše zaprema ostvaraj troje umjetnika koje se može doživjeti, smatrati ili odrediti koncertom.

Masterclass Johana Grimonpreza u Dokukinu KIC

U Dokukinu KIC danas će biti održan masterclass belgijskog multimedijalnog umjetnika i redatelja Johana Grimonpreza.

23. Human Rights Film Festival: “Ono što treba činiti” – Pošto ljudsko dostojanstvo?

"Ono što treba činiti" Srđana Kovačevića prikazuje zaposlenika ljubljanskog Radničkog savjetovališta koji nude pravnu pomoć obespravljenim radnicima.

Redateljice kao gradivo tkivo slovačkog dokumentarnog filma

Slovačke redateljice posljednjih su godina sve brojnije te unose teme od osobnih interesa.

Vera Lacková – Emancipacija kroz arhiv

Vera Lacková, redateljica romskog podrijetla mlađe generacije, tematizira problematiku romske populacije kroz povijest.