Uoči donošenja novog Nacionalnog programa razvoja audiovizualne djelatnosti, u Hrvatskom novinarskom domu su u četvrtak predstavljeni rezultati sedmogodišnjeg rada HAVC-a i provođenja dosadašnjeg četverogodišnjeg nacionalnog programa.
U sedam godina postojanja centra proizvedeno je ukupno 513 audiovizualnih djela (od čega 56 igranih dugometražnih filmova), odobreno je 288 potpora za razvoj scenarija i projekata, potpore je dobilo 146 tvrtki, centar je imao četiri ravnatelja, a u njegovom je radu sudjelovalo 38 umjetničkih savjetnika te 46 članova audiovizualnog Vijeća.
“HAVC nije samo ovo nabrojano, a nije niti cjelovečernji igrani film, nego puno više od toga. HAVC je Eurimages, Kreativna Europa, odjel za digitalizaciju i kinoprikazivaštvo, HAVC je stroj za izvoz filmskih usluga, sa devet stalno zaposlenih i deset do jedanaest vanjskih suradnika”, kazao je ravnatelj HAVC-a Hrvoje Hribar.
Vanja Sremac, viša stručna savjetnica u HAVC-u, objasnila je funkcioniranje centra i nadležnosti pojedinih tijela.
“Važno je napomenuti da su odluke u HAVC-u prepuštene struci. Audiovizualno vijeće je neovisna platforma od 13 članova koje pod sobom ima umjetničko vijeće od 11 članova. Ravnatelj i stručne službe su tu kako bi pomogle i podržale ovaj sustav, no bez ingerencija oko donošenja odluka, kao i Upravni odbor koji nadgleda rad ravnatelja i stručnih službi, ali ne sudjeluje u donošenju odluka vezanih za programsku djelatnost niti ima ingerencija da nadzire Audiovizualno i Umjetničko vijeće, dva potpuno autonomna tijela”, objasnila je Sremac.
O stanju u animiranom, eksperimentalnom i dokumentarnom filmu govorili su producenti Vanja Andrijević i Nenad Puhovski. Govoreći o uspjesima hrvatskih animiranih i eksperimentalnih filmova na festivalima, ali i ističući probleme s kojima se susreću animatori, Andrijević je istaknula da HAVC osigurava stabilnost financiranja koja doprinosi kvaliteti filmova i profesionaliziranja struke, dok je Puhovski pohvalio HAVC-ove natječaje za razvoj scenarija i projekata koji su “zaokruženi od trenutka istraživanja do trenutka distribucije, što je beskrajno promijenilo način produkcije dokumentaraca u Hrvatskoj.”
“Prije desetak dana u zagrebačkim je kinima igralo pet dokumentarnih filmova kojih na ovaj ili onaj način ne bi bilo bez HAVC-a. Činjenica da postoji jedna cjelovita produkcija, koja je zaokružena, po mom je uvjerenju ono što nam svima treba”, rekao je Puhovski.
Na samom kraju, Hrvoje Hribar je predstavio rezultate provođenja Nacionalnog programa razvoja audiovizualne djelatnosti od 2010. do 2014. godine, istaknuvši da je ostvareno četiri od pet točaka. Osigurana je stabilnost financiranja, eksponencijalno je povećan broj gledatelja kao i promet od izvoza filmskih usluga (170 milijuna kuna u tri godine) te je uspješno provedena digitalizacija nezavisnih kinodvorana. Ostalo je neriješeno pitanje vlasništva nacionalne filmske baštine, kao problem koji odlučno valja riješiti.