Hrvatska filmska zajednica i Hrvatska radiotelevizija prirodni su partneri koji zajednički trebaju raditi na izgradnji i očuvanju nacionalnog identiteta, zaključak je okruglog stola “HRT kakav treba biti”, koji je Društvo hrvatskih filmskih autora i producenata (DHFA) organiziralo u sklopu 72. Pulskog filmskog festivala. Upravo zato, ključni naglasci okruglog stola potvrdili su potrebu za dijalogom i zajedničkim okupljanjem svih filmskih udruga, HAVC-a i HRT-a, kao što su tijekom tribine predstavljeni primjeri dobre prakse kroz izjave urednica za otkup sadržaja s danske javne televizije DR i britanskog BBC-ja.
Na okruglom stolu sudjelovali su producentica Miljenka Čogelja iz Hrvatske udruge producenata (HRUP), redateljica i scenaristica Nikica Zdunić iz Društva hrvatskih filmskih redatelja (DHFR), ravnatelj Hrvatskog audiovizualnog centra Chris Marcich, izvršni direktor Društva hrvatskih filmskih autora i producenata Danko Stefanović te Jasna Nanut, predsjednica DHFR-a i moderatorica događanja.
“Zakonska obveza javne televizije jest ‘proizvoditi, suproizvoditi i objavljivati igrana, dokumentarna i druga audiovizualna djela, pridonositi razvoju hrvatske kulture i umjetnosti, osobito s namjerom očuvanja hrvatskoga nacionalnog i kulturnog identiteta’. Ta se obveza odnosi na blisku i plodnu suradnju s hrvatskom audiovizualnim zajednicom”, kazala je redateljica i scenaristica Jasna Nanut, istaknuvši kako su na okrugli stol pozvani i predstavnici HRT-a, Ministarstva kulture i Agencije za elektroničke medije, koji nisu mogli doći, ali su izrazili otvorenost za dijalog s hrvatskim autorima i producentima.
Razgovor je potreban jer vremensko razdoblje u kojem će se izrađivati nadolazeći novi Zakon o HRT-u otvara prostor za suradnju i kvalitetno promišljanje kakva nam doista javna televizija treba te na koji način najbolje stvarati modernu europsku televiziju, koristeći primjere najbolje europske prakse, ali i primjere iz povijesti javne televizije.
“Temeljna postavka mora biti da je obveza i odgovornost javne televizije da ne proizvodi dramski i dokumentarni program samo kao zabavan, već i kao društveno relevantan i odgovoran sadržaj”, izjavila je producentica Miljenka Čogelja.
U svojih gotovo sedam desetljeća postojanja, Hrvatska televizija često je bila koproducent, pa i samostalni producent hrvatskih igranih filmova (“Pucanj” Kreše Golika, “Ritam zločina” Zorana Tadića…). Početkom devedesetih bila je pravi rasadnik mladih talenata – Lukas Nola debitirao je još kao student režije televizijskim filmom “Dok nitko ne gleda” (1993), kao i Vinko Brešan također televizijskim filmom “Kako je počeo rat na mom otoku” (1996), koji je u hrvatskim kinima pogledalo više od 300 tisuća gledatelja.
Takva povezanost između autora, producenata i javne televizije već duže vrijeme zapravo ne postoji. A upravo je ona bitna, jer s jedne strane omogućuje filmskim autorima da kontinuirano stvaraju sadržaj s hrvatskim potpisom, a HRT dobiva kvalitetan lokalni sadržaj, pri čemu ispunjava svoju zadaću društveno korisnog servisa koji aktivno sudjeluje u razvijanju, stvaranju i očuvanju hrvatske kulturne baštine.
“Ni ja ni ostale kolege iz moje generacije ne možemo ni zamisliti slične prilike jer HRT više ne producira televizijske filmove. Idealan sustav bi bio onaj u kojem je javna televizija povezana s obrazovanjem profesionalnog kadra, kako bi taj kadar mogao sudjelovati u razvoju javne televizije”, istaknula je redateljica Nikica Zdunić.
Zdunić je jedna od scenaristica HTV-ove hit serije “Sram”, koja je pokazala, baš kao i serije “Crno-bijeli svijet” i “Dnevnik velikog Perice”, kako gledatelji i dalje preferiraju sadržaj na hrvatskom jeziku. U domaći sadržaj ulaže i HAVC, koji već godinama provodi natječaje za razvoj televizijskih serija – igranih, dokumentarnih i animiranih – no samo rijetki od njih doista i dožive da ih otkupi neka od televizija, a to se prije svega očekuje od javne televizije.
“Za odgovor na pitanje kakav treba biti idealan suživot nacionalne televizije i nacionalnog filmskog fonda, dovoljna je jedna riječ – partnerstvo. Ono je potrebno da bi suživot bio ne samo idealan nego normalan. Nažalost, dosta štekamo u očekivanom partnerstvu između HRT-a i našeg sektora”, kazao je Chris Marcich, ravnatelj HAVC-a.
Trenutni zakonski okvir propisuje da HRT ima obvezu uložiti 15 posto svojeg godišnjeg programskog proračuna u nezavisnu produkciju. Danska javna televizija obavezna je ulagati minimalno 40 posto godišnjeg programskog proračuna u nezavisnu produkciju, s time da u Danskoj u dječji program javna televizija investira 50 posto, a u animirani čak 100 posto određenog godišnjeg programskog proračuna.
Britanski BBC podliježe zakonskoj obvezi ulaganja minimalno 25 posto proračuna u nezavisnu produkciju, uz dodatnih 25 posto dobrovoljnog prostora za tržišno natjecanje između vanjskih i internih producenata, zvanog “Window of Creative Competition” (Prostor kreativnog natjecanja), što sveukupno iznosi 50 posto BBC-jevog sadržaja otvorenog nezavisnoj lokalnoj produkciji.
“Svi smo mi odrasli na domaćem programu, filmovima kao što je ‘Vlak u snijegu’ i serijama kao što su ‘Jelenko’ i ‘Smogovci’. Nije istina da hrvatski film i serije više ne mogu biti na toj razini. Kao i u svim kreativnim industrijama, autori mogu stvarati sadržaj ako im se da kvalitetna prilika i sustavi koji to mogu financirati. Za našu djecu je jako bitno da ima što više domaćeg sadržaja, jer tako čuvamo naš jezik i identitet”, izjavio je Danko Stefanović, izvršni direktor DHFA, dodavši da je potrebno poraditi i na povećanju sekundarnih prava, koja su u Hrvatskoj još minimalna, a u drugim državama omogućavaju autorima dostojanstven život u razdoblju između dva projekta.
Kako bi hrvatska filmska zajednica dobila potrebnu potporu HRT-a, a sadašnji su odnosi ocijenjeni kao netransparentni i visoko birokratizirani, Hrvoje Osvadić, producent dokumentarnog filma “Paviljon 6” (Petnaesta umjetnost, 2024.), koji se natječe za Zlatnu arenu u konkurenciji hrvatskog dugometražnog filma, istaknuo je kako je film već otkupio i prikazao BBC, a još se pregovara hoće li ga i pod kojim uvjetima otkupiti HRT.
U svjetlu svega izrečenoga, na okruglom stolu uobličeni su i prijedlozi za poboljšanje odnosa HRT-a prema hrvatskoj filmskoj zajednici:
– obvezivanje na prikazivanje domaćih filmova i serija u najboljim terminima te besplatno emitiranje filmskih trailera tijekom kino distribucije hrvatskog filma
– besplatna arhiva za potrebe proizvodnje filma
– transparentnost podataka o gledanosti na platformi HRTi
– poštivanje autorskih cjenika rada objavljenih na web stranicama autorskih udruga
– definiranje minimalnog postotka domaćeg programa u prime time terminu
– osiguravanje većeg udjela koprodukcija i otkupa prava od domaćih producenata
– promoviranje domaćeg filma kroz kampanje i posebne programske sheme
“Gledatelji žele gledati autentične lokalne priče i likove jer im omogućuju da se povežu s vlastitim iskustvima, promišljaju vlastite vrijednosti i grade kritički odnos prema svijetu oko sebe”, kazala je Jasna Nanut.
U dijalogu s publikom, na tribini je istaknuta i važnost zajedničke inicijative, u koju će se uključiti sve strukovne udruge autora i producenata, kako bi javna televizija ponovno ispunjavala svoju funkciju.
Ujedno je izražena zabrinutost zbog alarmantnog stanja televizijske i filmske arhive, a svi prisutni su se složili da je u globaliziranom svijetu, gdje dominiraju strani sadržaji i jezici, domaća kinematografija od vitalnog značaja za izražavanje, afirmaciju i očuvanje hrvatskog jezika, nacionalnog identiteta, kulturne baštine i vrijednosti, kao i promociju hrvatske kulture u svijetu. Zato podupiranjem domaćeg filma HRT ujedno ulaže i u vlastitu budućnost.
