PočetnaVijestiDva hrvatska filma na 53. Međunarodnom filmskom festivalu u Rotterdamu

Dva hrvatska filma na 53. Međunarodnom filmskom festivalu u Rotterdamu

|

Na 53. Međunarodnom filmskom festivalu u Rotterdamu, koji će se održavati od 25. siječnja do 4. veljače sljedeće godine, hrvatska kinematografija će biti zastupljena s dva filmska ostvarenja: “Radije bih bila kamen” (Studio Pangolin, 2024.) Ane Hušman, odnosno “Bol” (Samostalna produkcija, 2024.) Ivana Faktora. Oba filma u Rotterdamu će doživjeti svjetsku premijeru.

Dokumentarno-eksperimentalni “Radije bih bila kamen” bit će prikazan u natjecateljskoj selekciji kratkometražnih filmova “Tiger Shorts”, a prati glavnu protagonisticu Malu Jelu koja govori o događajima koji su obilježili i odredili prošlost i budućnost Like, odnosno živote tamošnjih stanovnika. Mala Jela utjelovljuje više ženskih lica u obitelji koju dominatno čine žene: majku, baku, sestru, tetke. Uz redateljicu i producenticu Anu Hušman (Studio Pangolin), na filmu su još radili direktor fotografije Ivan Slipčević, montažerka Iva Kraljević te dizajner zvuka Ivan Zelić.

U nenatjecateljskom dijelu programa “Short & Mid-length” za ostvarenja s jakim autorskim pečatom, prikazat će se i posljednji film nedavno preminulog multimedijalnog autora Ivana Faktora – kratkometražni dokumentarno-eksperimentalni “Bol”. U njemu redatelj kamerom na mobitelu vizualizira vlastito fizičko stanje s Parkinsonovom bolešću. Faktor je scenarist, redatelj i direktor fotografije filma, montažer slike i zvuka je Damir Čučić, dok su na dizajnu zvuka radili Damir Čučić i Krešimir Šušljek.

Povezani tekstovi

Hrvatska koprodukcija u službenom natjecateljskom programu 42. Sundance Film Festivala

Hrvatska manjinska filmska koprodukcija "Planina" (2025) Biljane Tutorov i Petra Glomazića, imat će svjetsku premijeru na 42. Sundanceu.

Sinoć otvoren 23. Human Rights Film Festival

Dokumentarnim filmom "Ono što treba činiti" Srđana Kovačevića sinoć je u zagrebačkom kinu Kinoteka otvoren 23. Human Rights Film Festival.

“Suha roba” Tonija Jelenića najbolji dokumentarni film 12. STIFF-a

"Suha roba" Tonija Jelenića proglašena je najboljim dokumentarnim filmom 12. Međunarodnog studentskog filmskog festivala - STIFF-a.

Komentari

Komentirajte

Napišite komentar
Unesite ime

Najnovije

Masterclass Johana Grimonpreza u Dokukinu KIC

U Dokukinu KIC danas će biti održan masterclass belgijskog multimedijalnog umjetnika i redatelja Johana Grimonpreza.

23. Human Rights Film Festival: “Ono što treba činiti” – Pošto ljudsko dostojanstvo?

"Ono što treba činiti" Srđana Kovačevića prikazuje zaposlenika ljubljanskog Radničkog savjetovališta koji nude pravnu pomoć obespravljenim radnicima.

Redateljice kao gradivo tkivo slovačkog dokumentarnog filma

Slovačke redateljice posljednjih su godina sve brojnije te unose teme od osobnih interesa.

Vera Lacková – Emancipacija kroz arhiv

Vera Lacková, redateljica romskog podrijetla mlađe generacije, tematizira problematiku romske populacije kroz povijest.

Novi projekt Morane Komljenović na “matchmaking” programu u Trentu

U skopu "matchmaking" programa "Vis-à-Vis" sudjelovao je i dokumentarni projekt "Praznovjerje slobode - Misterij San Marina" Morane Komljenović.

Marek Šulík – Točke susreta

Martin Šúlik pripadnik je mlađe generacije redatelja koji suvremene mogućnosti snimanja iskorištavaju za odabir relevantnih tema.

Martin Slivka – Eksperimentalnost istraživača

"A Man Leaves Us" / "Odchádza človek" (1968) Martina Slivke je esejistički film koji neumoljivo podsjeća na "Tijelo" Ante Babaje.

“Linije pogleda” u Dokukinu KIC

Sljedećeg ponedjeljka u Dokukinu KIC će biti prikazano svih pet epizoda dokumentarnog serijala "Linije pogleda" (Dokumetar / FPS Media; 2025.).

Hrvatska koprodukcija u službenom natjecateljskom programu 42. Sundance Film Festivala

Hrvatska manjinska filmska koprodukcija "Planina" (2025) Biljane Tutorov i Petra Glomazića, imat će svjetsku premijeru na 42. Sundanceu.

Dušan Hanák – Paroksizam društvenih tragedija

U seriji tekstova "Kontradikcije slovačkog dokumentarizma" nastojat ćemo tek nesustavno skicirati neke od raspoznatljivih poetika u ostvarenjima koja su do danas ostala u zakutcima zajedničkog kulturnog imaginarija.