PočetnaIntervjuiNebojša Slijepčević: "Želimo da 'Škola' funkcionira kroz cijelu godinu"

Nebojša Slijepčević: “Želimo da ‘Škola’ funkcionira kroz cijelu godinu”

|

Prije mjesec dana završeno je četvrto izdanje Restartove Škole dokumentarnog filma, i to tradicionalnim dodjelama diploma polaznicima, odnosno premijerama njihovih završnih filmova u Dokukinu KIC.

Iskoristili smo tako taj svečani trenutak za razgovor s Nebojšom Slijepčevićem, jednim od glavnih mentora Škole čiji udarnički pogon još sačinjavaju Ana Hušman, Igor Bezinović te Oliver Sertić.

Možeš li usporediti prošlogodišnju Školu s njenim najnovijim izdanjem?

“Mi svake godine malo prilagodimo program u odnosu na primjećene greške iz prošle godine. Jedna od stvari na kojoj radimo jest razbijanje treme kod polaznika. Primjerice, kad rade vježbe, onda su opušteni. No, kad im kažeš da moraju napraviti završni film, onda im nijedna ideja nije dovoljno dobra.

“Takvim stvarima nekako iz godine u godinu pokušavamo opuštenije pristupiti. Sljedeće godine to ćemo sigurno još više napraviti, pošto su se neki ljudi uslijed prevelikih očekivanja mučili sa završnim filmom.”

Većina filmova koje smo vidjeli djeluje dosta tehnički ispolirana i autorski zaokružena. Koliko je to rezultat pojedinačne talentiranosti autora, a koliko vas kao mentora?

“Poanta je da polaznici naprave svoje filmove, sa svojim senzibilitetom i svojim greškama. S druge strane, mi im dajemo set alata koji im omogućava izvlačenje iz nevolje. Kad se ljudi nađu u škripcu i ne mogu dalje – to je ponekad neizbježno – ponudiš im određeno rješenje koje možda nije njihovo, ali koje im pomogne u izlasku iz gliba da nastave dalje. Sigurno ima nekog mentorskog upliva, ali to nije… Idealno bi bilo – kad ga ne bi bilo uopće. Tome težimo, da im damo alate da se sami iskobeljaju.”

Kako ocjenjueš ovogodišnji crop učenika u odnosu na prošlu generaciju?

“Po sposobnostima polaznika, možda i najjača generacija dosad. Po rezultatu, to možda i ne mogu reći. S nekim stvarima nisam zadovoljan. Mislim da neke stvari nismo odradili do kraja. Tu je bilo dobrih filmova, ali na nekima treba još raditi da bismo ih mogli poslati na festivale.

“Recimo da je malo ujednačenije. Prošle godine se znalo desiti da netko jako iskoči, ali da ima i pet bezveznih filmova. Ove je, manje-više, sve imalo neki svoj nivo. I mi kao tutori imamo još puno za napredovati.”

Buduća vizija Škole, gdje je vidiš za nekoliko godina?

“Vizija jest dugoročna. Koliko je sve ostvarivo, ne znam. Trebala bi to biti škola koja proizvodi profesionalne filmaše. Postoji recimo Andrzej Wajda School koja je iznad nas i koja nam je uzor; kao i još nekoliko škola po Europi i svijetu. Sve su to škole koje traju ispod godine dana, ali to je dovoljno da ljude dovedeš od amatera do profesionalaca. To nam je neki cilj.”

Koliko je tako nešto trenutno realno?

“Najveći problem je financijski model. S jedne strane, javno financiranje za takve stvari kod nas ne postoji. Mi skupimo ono što možemo dobiti, ali to je na nivou tečaja. Raditi komercijalnu školu koju financiraju polaznici – kako slične institucije funkcioniraju na Zapadu – nekako nije u skladu s našom misijom i vizijom koju osjećamo.

“Sponzoriranje kulture u Hrvatskoj još uvijek nije uzelo maha. To je najveća prepreka. Ostalo sve postoji: grupa ljudi koja se okupila oko Restarta i koji to mogu provesti, višegodišnje iskustvo u radu s polaznicima, međunarodne veze…

“Sve ovisi o jako puno faktora. Ali kad bi sve išlo po planu, ‘ajmo reći petoljetka bi bila ostvariva. Znači da to postane institucija koja funkcionira kroz cijelu godinu, koja ide iz generacije u generaciju… S ovim rastom to je realno.”

Povezani tekstovi

Tena Trstenjak: “U filmski jezik ulaze videoigre, umjetna inteligencija i virtualna stvarnost”

Tena Trstenjak za Dokumentarni.net najavljuje 21. izdanje Internacionalnog festivala eksperimentalnog filma i videa 25 FPS.

Dmitro Hreško: “Više nije moguće snimiti ovakav film poput ‘Divije'”

Dmitro Hreško za Dokumentarni.net govori o svom filmu "Divia" (2025), prikazanom na ovogodišnjem Sarajevo Film Festivalu.

Gregor Božič: “Autohtoni plodovi u snažnoj su vezi s kolektivnim sjećanjima, mitovima, pa čak i snovima lokalnog stanovništva”

Slovenski redatelj Gregor Božič za Dokumentarni.net govori o svojem filmu "Obična kruška" / "Common Pear" / "Navadna hruška".

Komentari

Komentirajte

Napišite komentar
Unesite ime

Najnovije

Novi azerbejdžanski film u Klubu MaMa

U Zagrebu će se 16. listopada u 19 sati, u prostoru Kluba MaMa, održati filmsko-diskurzivni program "Novi azerbejdžanski film".

Uvod u svijet Adama Curtisa – dokumentarist moći i ideologije

Adam Curtis nije prorok kraja, već analitičar raspada – poglavito raspada općeg smisla, pri čemu ne nudi izlaz, ali nas poziva da povijest iznova preispitamo.

Laura Mulvey dobitnica nagrade “Wild Dreamer” za životno djelo

Subversive Festival u suradnji s Kulturno informativnim centrom i Restartom, ugošćuje prominentnu britansku feminističku i filmsku teoretičarku i autoricu Lauru Mulvey.

Rada Šešić: “Hrvatski autori ove godine na DOKUart dolaze s izuzetno odvažnim filmovima”

Selektorica bjelovarskog festivala DOKUart, Rada Šešić, za Dokumentarni.net najavljuje jubilarno, dvadeseto izdanje ove filmske manifestacije.

Otvorene prijave za premijerni Dokumentarni.klub!

Udruga Dokumetar pokreće Dokumentarni.klub, neformalno okupljanje zaljubljenika u dokumentarni film.

Dodijeljene nagrade 21. Festivala 25 FPS

U subotu 27. rujna u zagrebačkom kinu Kinoteka održana je svečana dodjela nagrada 21. izdanja Festivala 25 FPS (23. - 27.9.).

Werner Herzog, dokumentarist – od ekscentrika do klasika (I)

Njemačko-američki sineast Werner Herzog (rođ. Stipetić) afirmirao se kao jedan od najistaknutijih predstavnika njemačkog novog filma 1970-ih.

Novi serijal o hrvatskom turizmu 21. stoljeća uskoro na HRT-u

"Ne zaboravite ostaviti recenziju" (2025) gledatelje vodi kroz turističku sezonu u Hrvatskoj, otkrivajući pozitivne i negativne strane turizma.

Sinoć otvoren 21. Festival 25 FPS

Sinoć je u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti svečano otvoren 21. Festival 25 FPS, uz izložbu "Meaning Distances" vizualne umjetnice Rose Barbe.

Pozivi u stranu

Posljednji esejistički tekst "Novi gruzijski film" govori o filmovima autorica Ane Džapšipe i Salomé Jashi.