U službenoj natjecateljskoj konkurenciji 32. Dana hrvatskog filma, među jedanaest odabranih dokumentarnih filmova prikazat će se i “Linija života” (Castor Multimedia, 2022.) redateljice Lane Kosovac i autora Dubravka Merlića. Film donosi priču o neraskidivosti brodova i stanovnika hrvatskih otoka, konkretnije najveće domaće putničke brodarske tvrtke Jadrolinija bez koje bi život na domaćim otocima praktički bio nezamisliv. Na Jadrolinijinim brodovima/trajektima rađale su se nove ljubavi, doslovce rađali novi životi, često su služili i kao mali hubovi društvenog života, a spašavao se i goli za vrijeme opsade Dubrovnika za vrijeme Domovinskog rata. Autor dokumentarca Dubravko Merlić (Zagreb, 1960.) odavno je poznato ime na domaćoj televizijsko-novinarskoj sceni: od uređivanja legendarne HTV-ove emisije “Slikom na sliku”, uredničkog staža na informativnom programu državne dalekovidnice pa sve do osnivanja svoje producentske kuće Castor Multimedia, zajedno sa suprugom Željkom Ogrestom.
Vlasnik ste nezavisne produkcijske kuće Castor Multimedia od 2003. godine. Kakve su bile okolnosti i vlastita motivacija oko osnivanja iste?
“Prije osnivanja Castor Multimedije imao sam dosta dug staž na Hrvatskoj radioteleviziji – početne tri godine bio sam zaposlen na Radio Sljemenu, a nakon toga nešto više od deset godina na televiziji. Te su mi godine bile jako važne jer sam bio u prilici na oba medija raditi zanimljive projekte koji su, srećom, privukli i pažnju gledatelja. Tu se posebno izdvaja dnevna kasnonoćna informativna emisija ‘Slikom na sliku’, koja je emitirana od 1992. do 1997. godine. Mogu slobodno reći da me taj rad na HRT-u profesionalno formirao i tako bio presudan za moj razvoj i sve što radim i danas. Budući da smo se oduvijek zauzimali za pluralizam elektronskih medija, čega, podsjetimo, u Hrvatskoj nije bilo do 2003. kad je RTL dobio prvu pravu koncesiju za komercijalnu televiziju, logično je bilo da se u tom trenutku Željka i ja odlučimo za privatno poduzetništvo u medijima. Prvi veliki i uspješan projekt koji smo imali je originalni TV-format ‘Piramida’, koji je od 2004. do 2009. godine emitiran u osam zemalja, od Hrvatske (HTV) do Kanade,. Taj projekt pokazao nam je da možemo funkcionirati na tržištu.”
Iz kuta dokumentarne produkcije vezane za Vašu kuću, hoćete li nas malo provesti onim najznačajnijima?
“Fokus naše tvrtke na dokumentarnu produkciju dogodio se 2019. kad smo na HTV-u emitirali dokumentarni serijal ‘Opstanak’ o demografiji. Odaziv publike na naš kreativni
pristup toj temi bio je izniman, pa smo napravili još jednu sezonu ‘Opstanka’, ovaj put o gospodarstvu. Riječ je o ukupno trinaest epizoda zamijećenih od publike kao autentični istraživački dokumentarni serijali. Kroz ta dva projekta oformili smo kreativnu ekipu – pokojni Željko Matić – scenarist, Matej Merlić – producent i autor glazbe, Ante Cvitanović – direktor fotografije, Dubravko Merlić – autor – koja je surađivala s redateljima Ivanom Sikavicom i Igorom Husakom. Treći dokumentarni serijal, ‘Jedna jedina’, u režiji Lane Kosovac, koji smo također radili za HRT, obradio je kroz tri epizode jugoslavenski nuklearni program. I on je bio uspješan jer smo se s njim kvalificirali među dvadesetak dokumentaraca u jakoj međunarodnoj konkurenciji ‘Zlatna ruža’ gdje smo, primjerice, bili rame uz rame s Davidom Attenboroughom. Jako smo sretni što je ‘Jedna jedina’ bila uvrštena u prošlogodišnju konkurenciju Dana hrvatskog filma. Vidjeli smo to kao priznanje nama, ali i televizijskoj dokumentaristici.”
Jeste li još uvijek primarno najviše vezani za HRT-ove sufinancirajuće natječaje?
“Do prošle godine bilo je tako – uz HRT tražili smo i dobivali potporu HRT-a i HAVC-a, i hvala im za svaki put kad su prepoznali naše projekte. Dokumentarac ‘Linija života’ bio je prvi projekt financiran mimo njih, što je jedan novi smjer u našem produkcijskom pristupu.”
Na Danima hrvatskog filma vidjet ćemo vaš novi dokumentarni film, “Linija života”. Što nam možete reći o njemu?
“Privukla nas je ideja da kroz ljude koji žive na otocima i one koji ih prevoze na brodovima Jadrolinije vidimo kako funkcionira život na otocima izvan sezone. Odlučili smo promijeniti pristup u odnosu na naše dokumentarno-istraživačke TV-serijale, te smo se prepustili u potpunosti snimljenom materijalu i njemu dali da diktira i strukturu i ton dokumentarca. Sudeći prema odjeku, uspjeli smo donijeti specifičnu i autentičnu stvarnost života na otocima.”
Na odjavnoj špici pojavljujete se Vi kao autor, Lana Kosovac kao redateljica. Je li ovo prije svega televizijska posebnost i koja bi bila najveća distinkcija između autora i redatelja u ovom slučaju, “Linije života”?
“Ne znam koliko je to televizijska posebnost, a koliko neko moje nasljeđe. Naime, sve što sam dosad radio i kao uposlenik HRT-a i kao neovisni producent, a toga je bilo stvarno dosta, bilo je temeljeno na vlastitoj ideji. Na HTV-u samostalno, a u Castoru s Matejem Merlićem, birali smo suradnike koji mogu iznijeti pojedini projekt. Na ‘Liniji života’, uz našu stalnu ekipu – Matej Merlić, Ante Cvitanović i ja – surađivali smo s redateljicom Lanom Kosovac i montažerkom Dorom Slakoper, koje su svojom kreativnošću donijele jednu posebnu dimenziju.”
Sam dokumentarac prikazuje cijelu nisku različitih ljudi koji žive od mora i na moru. Lijepa je misao, mislim kapetana broda, koji je izjavio: “Ljudi ga čine živim”; misleći na sam brod. Bez ljudi, nema broda, ali ni bez broda nema ljudi. Bez broda nema života na otoku. Vjerojatno Vam je od samog početka planiranja koncepcije, pretpostavljam, prioritet bio prikazati širu sliku ove isprepletenosti, zaobilazeći uobičajeni turistički kontekst?
“Temeljni preduvjet za ‘Liniju života’ bio je da ne radimo priču u sezonskim uvjetima, jer nas to nije zanimalo. Drugo, nisu nas previše zanimali ni sami brodovi, nego ljudi na brodovima. Fokus nam je od početka bio na otočanima i pomorcima, pa su i istraživanja i pripreme bile fokusirane na one priče koje su potencijalno nudile najbolju sliku simbioze otočko-brodskog života u posezoni. Tu su se onda izdvojile sudbine ljudi u ratnim uvjetima, gdje je bilo i smrti i rađanja, te priče o roditeljima koji sa svojom djecom čine ogromne napore da bi na kopnu došli do zdravstvene skrbi ili običnog treniranja nogometa. S druge strane, pomorci Jadrolinije toliko su stopljeni s potrebama otočana da velikodušno obavljaju sve što je potrebno da bi otočki život funkcionirao. Moj je dojam da je Jadrolinija kao javni prijevoznik prevažna žila kucavica za život otoka, i siguran sam da je u ovakvom, socijalno osviještenom načinu funkcioniranja, ne može zamijeniti niti jedan privatni prijevoznik.”
Kakav je danas život ljudi na otoku?
“Život na otocima, bar koliko smo ga mi kroz snimanje osjetili, je u nekom svom lijepom, usporenom ritmu. Nisam osjetio dramatiku sličnu onoj koju smo imali za vrijeme snimanja ‘Opstanak’ o demografiji, recimo u Baniji, Slavoniji, Lici gdje su i prostori i ljudi bili u svakom pogledu devastirani. Turizam je otocima donio financijsku stabilnost, kuće se uređuju, dosta ljudi od zarade kupuje stanove na kopnu. S te strane mislim da stvari funkcioniraju solidno. Naravno, ostaje nepobitna činjenica da je na otoku komplicirano živjeti i da otočani moraju ulagati višestruko veće napore da bi imali kvalitetu života koju imamo mi na kopnu.”
Koji su daljnji dokumentarni projekti Castor Multimedije?
“Za HTV radimo projekt ‘Moderna vremena’. Riječ je o dokumentarnom serijalu od sedam epizoda koji obrađuje hrvatski produkt dizajn, grafički dizajn i dizajn svakodnevice, od 1950-ih do danas. Autori smo Matej Merlić i ja, a redatelj Tomislav Šoban. U završnoj smo fazi snimanja, nakon čega nas čeka postprodukcija. Cijela ekipa uživa u radu na projektu jer otkrivamo mnoge zanimljive detalje o hrvatskom dizajnu i njegovoj prisutnosti, kako u našoj svakodnevici, tako i u kolektivnoj memoriji.”
