Recenzije19. Festival 25 FPS: "Zamišljene budućnosti: Turizam" - Utopijske slike

19. Festival 25 FPS: “Zamišljene budućnosti: Turizam” – Utopijske slike

|

Kad su umjetnici Kosa Bokšan i Petar Omčikus 1968. godine inicirali Međunarodne susrete likovnih umjetnika u Veloj Luci, osnovna zamisao bila im je pretvoriti taj korčulanski grad u novo središte umjetničkih eksperimenata iz cijeloga svijeta. U tri navrata koliko se održala, manifestacija je doista doprinijela kulturnoj vidljivosti tadašnje Jugoslavije, oživjela lokalnu zajednicu i ponudila mogućnosti suradnje i aktivnog stvaranja u gotovo svim granama kreativnoga rada. Više od pedeset godina nakon utopijske projekcije koju je predstavljala, ostavština drugih Međunarodnih susreta u Veloj Luci 1970. predmet je istraživanja umjetnika, nezavisnog kustosa i istraživača Darka Fritza u njegovom kratkometražnom eksperimentalno-dokumentarnom filmu “Zamišljene budućnosti: Turizam” (Kreativni sindikat / Siva zona; 2023.), prikazanom u programu “Refleksi” ovogodišnjeg Festivala 25 FPS.

Fritz je važno ime domaće umjetničke scene još od kasnih 1980-ih, a u međuvremenu i međunarodne. Otpočetka preokupiran odnosom između tehnologije i kulture, pitanjem praktičnih implikacija mišljenja utopije bavi se bar od 2015. godine, kad započinje multimedijalni projekt “Zamišljene budućnosti”. Filmom “Zamišljene budućnosti: Turizam” stoga nastavlja gdje je stao, okrećući se analizi nikad izgrađenog turističkog naselja u velolučkoj uvali Plitvine. Riječ je o antropomorfnom kompleksu zamišljenom u području terasastih maslinika i borovika, koji se trebao sastojati od niza manjih objekata za cjelogodišnji boravak i tvoriti jedinstven umjetničko-funkcionalni eksperiment. Generalni plan načinio je kubanski arhitekt Ricardo Porro, a osim timova arhitekata, u projekt se aktivno uključilo i više desetaka različitih stranih i domaćih umjetnika, likovnih kritičara i teoretičara.

Fritz u filmu stvarnom prostoru i onome u što ga se moglo pretvoriti, pristupa vrlo studiozno, no usredotočujući se na površinu, na obećanje koje nikada nije ispunjeno u materijalnom smislu. Ovdje nema pripovijedanja u offu ili iscrpnih intervjua svjedoka vremena, a kratki inserti arhivskih snimki ne govore – oni pokazuju. Ono svjetonazorsko ili vrijednosno takvom pristupu neizbježno izmiče, pa je zbog toga važno sagledati Fritzovu cjelokupnu kreativno-istraživačku djelatnost kao čin sinteze koliko i analize. Dok drugdje valja čitati o velolučkoj utopiji, “Zamišljene budućnosti: Turizam” medijski je neprevodivo, vizualno iskustvo.

Ako osciloskopski valovi mogu otkriti neuspjehe u prijenosu informacija putem električnoga signala, što mogu metaforički otkriti o utopijskim projekcijama koje su se povijesno izjalovile?

Smisleno uzevši u obzir organske forme prisutne u projektu i njegovu ovisnost o prirodi reljefa, Fritz svoj film otvara statičnim, kontemplativnim prizorima krajolika. Total planove raslinja, morske obale i korčulanskih stijena dopunjavaju kadrovi kamenih mozaika u urbaniziranim dijelovima Vele Luke. Taj ambijentalni dekor nastao je u sklopu Međunarodnih likovnih susreta još 1968. te kao da sugerira da je od njega, ipak, barem nešto ostalo – s druge strane, kompleks u Plitvini ostao je u potpunosti na razini teorije. Osim dokumentarnim snimkama, Fritz se koristi i digitalnim modeliranjem te uvodi perspektivu osciloskopa, uređaja koji valovima na fluorescentnom zaslonu nudi vizualnu reprezentaciju izmjena napona u jedinici vremena. Dok modeliranje interpolira nerealizirane arhitektonske cjeline u suvremene snimke krajolika, igra linija na osciloskopskim slikama Ivana Marušića Klifa omogućuje još finiju predodžbu volumena zaboravljenog turističkog kompleksa. Pristup se pokazuje vrlo dosjetljivim jer takva prividna manipulacija rasterom filmske slike, stvara učinak Rutt/Etra videosintisajzera, uređaja koji se u animaciji koristio 1960-ih i 1970-ih.

Izrazito zanimljiv detalj vezan uz Fritzov izbor vizualnih rješenja jest činjenica da se osciloskop, čije slike čine najdojmljivije dijelove ovoga filma, uobičajeno koristi za utvrđivanje grešaka u električnim strujnim krugovima. Ako osciloskopski valovi mogu otkriti neuspjehe u prijenosu informacija putem električnoga signala, što mogu metaforički otkriti o utopijskim projekcijama koje su se povijesno izjalovile? Šezdesetosmaški planovi za budućnost time doslovno postaju slika koja nam se rastvara pred očima i otkriva svijet kakvoga nema, nikada ga nije bilo, niti je izgledno da mu se ikada više možemo nadati – no negdje smo ga nekad ipak uspjeli zamisliti.

Najnovije

“Arhitekton” – Gdje je nestao kamen

"Arhitekton" (2024) Viktora Kosakovskog je dojmljiva vježba za oko slabijeg kritičkog dometa od onoga za koji djeluje da je postojala ambicija.

“Fiume o morte!” Igora Bezinovića treći najgledaniji hrvatski dokumentarac od osamostaljenja

Nakon dva mjeseca kinodistribucije film "Fiume o morte" Igora Bezinovića je pogledalo 21.592 gledateljica i gledatelja.

“Nasmijana Gruzija” na programu Al Jazeere Balkans

Dokumentarni film "Nasmijana Gruzija" (2023) autora Luke Beradzea, danas se prikazuje na programu Al Jazeere Balkans.

21. ZagrebDox: “Pod sretnom zvijezdom” – Nadići bačenost u svijet

Za "Pod sretnom zvijezdom" (2024) Pétera Kerekesa bitno je što gledatelju omogućuje uronjenost u sjevernotalijanski kulturni kontekst.

Premijera filmova polaznika 14. Škole dokumentarnog filma

U zagrebačkom Dokukinu KIC u srijedu će premijerno biti prikazani završni filmovi polaznica i polaznika 14. Škole dokumentarnog filma.

“Heartworn Highways” – Odmetnički manifest

Scenu "odmetničkog countryja" predstavlja redatelj James Szalapski u svom filmu "Heartworn Highways" (1976).

21. ZagrebDox: “U mraku” – Plamičak otpora u srcu tame

Film "U mraku" (2024) Nelsona Makenga iscrtava hrabro preživljavanje pojedinaca jedne zajednice, bez herojskih gesta ili parola.

21. ZagrebDox: “Najglasnija tišina” – Oblici otpora

"Najglasnija tišina" (2025) prije svega jest dokument vremena, crtica na razmeđu potrebe za reakcijom i valorizacije zatečenih ideja.

Nebojša Slijepčević: “Zbivanja u parku na Savici razotkrivaju brojne procese koji upravljaju našim društvom”

Nebojša Slijepčević je na ovogodišnjem ZagrebDoxu predstavio svoj najnoviji film, "Crveni tobogan" (Umjetnička organizacija Paradoks, 2025.).

“Pod sretnom zvijezdom” Pétera Kerekesa od danas u hrvatskim kinima

U hrvatska kina danas dolazi dokumentarni film "Pod sretnom zvijezdom" / "Wishing on a Star" (2024) slovačkog redatelja Pétera Kerekesa.
"Zamišljene budućnosti: Turizam"
Režija: Darko Fritz
Producentica: Marijana Veljović
Direktor fotografije: Boris Poljak
Montaža: Hrvoslava Brkušić
Glazba: Francisco López
Produkcija: Kreativni sindikat / Siva zona
Zemlja podrijetla: Hrvatska
Godina proizvodnje: 2023.
Trajanje: 19 minuta

Povezani tekstovi

21. ZagrebDox: “Pod sretnom zvijezdom” – Nadići bačenost u svijet

Za "Pod sretnom zvijezdom" (2024) Pétera Kerekesa bitno je što gledatelju omogućuje uronjenost u sjevernotalijanski kulturni kontekst.

21. ZagrebDox: “U mraku” – Plamičak otpora u srcu tame

Film "U mraku" (2024) Nelsona Makenga iscrtava hrabro preživljavanje pojedinaca jedne zajednice, bez herojskih gesta ili parola.

21. ZagrebDox: “Najglasnija tišina” – Oblici otpora

"Najglasnija tišina" (2025) prije svega jest dokument vremena, crtica na razmeđu potrebe za reakcijom i valorizacije zatečenih ideja.

Komentirajte

Napišite komentar
Unesite ime

Režija: Darko Fritz<br> Producentica: Marijana Veljović<br> Direktor fotografije: Boris Poljak<br> Montaža: Hrvoslava Brkušić<br> Glazba: Francisco López<br> Produkcija: Kreativni sindikat / Siva zona<br> Zemlja podrijetla: Hrvatska<br> Godina proizvodnje: 2023.<br> Trajanje: 19 minuta19. Festival 25 FPS: "Zamišljene budućnosti: Turizam" - Utopijske slike