PočetnaEsejiProzori"Jedrima oko svijeta", ep. 1: "U brazdi Kolumba" - Kroćenje daljina

“Jedrima oko svijeta”, ep. 1: “U brazdi Kolumba” – Kroćenje daljina

-

Čovjekova potreba za prividnim pokoravanjem svijeta, tako što će prijeći i premjeriti njegove daljine, stara je i neiskorjenjiva te natopljena egom koji nas razlikuje od životinja. Kroz povijest su se jedino mijenjala sredstva koju su kolektivi i pojedinci koristili kako bi svladali daljine. Vjerojatno najpoznatiji pothvat pripitomljavanja nepreglednih kilometara, u našem kolektivnom imaginariju jest onaj takozvanog otkrića Amerike neplaniranim preplovljavanjem Atlantskog oceana što ga je, tražeći zapadni put do Indije, u više navrata izveo Kristofor Kolumbo sa svojom posadom. Ovaj je umro uvjeren kako je na svojim putovanjima stigao u Aziju. Ne čudi stoga što je prva epizoda legendarnog televizijskog putopisnog serijala “Jedrima oko svijeta” (Radiotelevizija Zagreb / Hrvatska radiotelevizija) autora Marija Saletta (1935. – 2006.) nazvana upravo “U brazdi Kolumba”. Trodijelni ciklus stvaran je od 1988. do 1995., a prva dva ciklusa od po 12 epizoda obuhvatila su plovidbu od Jadrana preko Atlantika, pa oko Cape Horna u Pacifik do Papue Nove Gvineje, dok treći ciklus obuhvaća područje od najistočnijih otočja Indonezije, preko Indijskog oceana, Crvenog, Sredozemnog, Egejskog i Jonskog mora do povratka u Jadran. Saletto je bio autor teksta, snimatelj i redatelj serijala, a producentica je bila njegova poslovna i životna družica Jasna Ferluga. Originalnu glazbu za “Jedrima oko svijeta” skladao je Arsen Dedić.

Nakon uvodne špice, svaka se epizoda otvara grafičkim prikazom prve sljedeće rute, koja u prvoj epizodi obuhvaća kurs Kolumbovih putovanja pa nakon napuštanja Sredozemnog mora (start je bio u Opatiji), ploveći s autorima serijala na tada jednoj od najbržih regatnih jedrilica, takozvanom “Maxiju”, prelazimo udaljenost od španjolskog Cádiza do grada Santa Cruz de Tenerife na istočnoj obali otoka Tenerife u Kanarskim otocima u Atlantskom oceanu. Prvi dio epizode prikazuje regatu što se u Cádizu odvija povodu 500. obljetnice prvog putovanja Kristofora Kolumba, a koja je okupila najveću flotu starih jedrenjaka u 20. stoljeću. Ovo točka služi Salettu za otvaranje pitanja koja će ga preokupirati tijekom cijelog putovanja: zašto su Europljani plovili i kako su to činili kroz povijest. Autor tvrdi da su upravo europski narodi bili oni s najvećim smislom za otkrivanje i istraživanje novih zemalja. Radi se o problematičnoj i duboko eurocentričnoj misli, iako bi se iz čisto faktografske perspektive mogla smatrati točnom. Saletto doduše spominje nerve za osvajanjem koje je s tom potrebom neraskidivo povezano, ali ne ulazi u njegovo problematiziranje. Ipak, “Jedrima oko svijeta” nije serijal koji je težio dubokim filozofskim uvidima, već se zadovoljavao time da udovolji našoj potrebi za natapanjem očiju egzotičnim i dalekim predjelima, pružajući nam slike zabilježene na velikim krstašima i svim zatečenim krajolicima.

Nakon što je, kako i doliči predstavio posadu “Maxija”, Salleto epizodu završava nabrajanjem slavnih mu prethodnika u kroćenju morskih daljina. Prvi među njima bio je Nikola Primorac (1840. – 1899.), dubrovački pomorac i pustolov koji je izazvao svjetsku senzaciju kada je zbog oklade dvaput preplovio Atlantski ocean u malenom čamcu na jedra pod nazivom “The City of Ragusa” (“Grad Dubrovnik”). S još jednim članom posade isplovio je iz Liverpoola 1870., a u bostonsku luku uplovio nakon 92 dana; za povratak su mu bila potrebna 38 dana. Među amaterima u 20. stoljeću najpoznatiji je svakako književnik Joža Horvat koji je dva puta, 1965. i 1973., brodovima “Besa” i “Modra lasta” putovao oko svijeta, što je postalo temom njegovih slavnih književnih putopisa. Naposljetku, Saletto navodi suvremene nautičare Ozrena Bakrača i Mladena Šuteja na čijem je legendarnom krstašu “Hir” u periodu od 1987. do 1990. godine i sam konačno jedrima pokorio svijet. O tome nam je ostavio i jednostavan, nadahnut slikopisni dokument koji svjedoči kako njegovoj, tako i našoj neiskorjenjivoj potrebi da budemo negdje daleko, daleko, negdje gdje je svaki dan istinska nova pustolovina.

“Jedrima oko svijeta”, ep. 1: “U brazdi Kolumba”

  • Scenarij, režija i kamera: Mario Saletto
  • Urednik: Zlatan Prelog
  • Producent programa: Vlado Mrganić
  • Producentica serije: Jasna Ferluga
  • Montaža: Vesna Ferenčak
  • Glazba: Arsen Dedić
  • Produkcija: Radiotelevizija Zagreb
  • Godina proizvodnje: 1988.
  • Trajanje: 28 minuta


Komentari

Komentirajte

Napišite komentar
Unesite ime

Najnovije

Vlad Petri: “Ovo nije samo film o politici, već i o ljudima, prijateljstvu, ljubavi i povezanosti”

Rumunjski redatelj Vlad Petri na skorašnjem će ZagrebDoxu predstaviti svoj novi film, "Između revolucija" (2023).

Hrvatski projekti i filmovi na East Doc Platformu i Oberhausenu

Hrvatska dokumentaristika bit će zastupljena na dva važna filmska programa/manifestacije: East Doc Platformu te 69. Oberhausenu.

“Dokukino Eter”: Novi studentski program u Dokukinu KIC

U suradnji s Klubom studenata FPZG-a i Radio Studentom, zagrebačko Dokukino KIC pokreće novi filmsko-diskurzivni program "Dokukino Eter".

Nenad Puhovski: “Uvijek smo se trudili na festivalu imati značajan broj hrvatskih filmova”

Direktor ZagrebDoxa Nenad Puhovski za naš portal najavljuje devetnaesto izdanje najvećeg domaćeg festivala dokumentarnog filma.

“Djeca magle” na Al Jazeeri Balkans

Na programu Al Jazeere Balkans danas i tijekom cijelog tjedna bit će prikazivan dokumentarni film "Djeca magle" (2021) autorice Diễm Hà Lệ.

Sveučilišni Festival rodne ravnopravnosti ROAЯ u riječkom Art-kinu

Od 21. do 23. ožujka Sveučilište u Rijeci u Art-kino donosi Festival rodne ravnopravnosti ROAЯ.

Damir Markovina: “Mostar je iznimno vitalna beštija”

U svom drugom autorskom filmu - "Dezerteri" - Damir Markovina se prisjeća odrastanja u Mostaru i okolnosti odlaska iz grada.

Melita Vrsaljko: “Pruga Knin-Zadar je krik propuštene prilike i izraz besmislenih politika”

Melita Vrsaljko za naš portal govori o svom filmskom prvijencu "Knin-Zadar" (Dinaridi Film, 2023.).

Bogat popratni program 19. ZagrebDoxa

ZagrebDox i ove godine nudi bogat popratni programski sadržaj, koji se sastoji od "masterclassova", panela, posebnih programa itd.

“AHA!”: Nova znanstveno-putopisna dokumentarna serija na HTV-u

Na Prvom programu HTV-a, 27. ožujka u 20.15 sati, s emitiranjem kreće nova znanstveno-putopisna dokumentarna serija "AHA!" Tamare Babun i Une Radić.