PočetnaIntervjuiLejla Dedić: "U posljednjih deset godina regionalni dokumentarci napravili su veliki pomak"

Lejla Dedić: “U posljednjih deset godina regionalni dokumentarci napravili su veliki pomak”

|

Manje od tjedan dana preostalo je do otvorenja četvrtog izdanja Festivala dokumentarnog filma Al Jazeere Balkans. Sve popularniji AJB DOC ove će se godine održati od 10. do 14. rujna u Sarajevu i online. Prema riječima organizatora, ove je godine prijavljeno tristotinjak filmova, od kojih će biti prikazano njih 23. Od tog broja šest je svjetskih premijera, osam regionalnih, pet bosansko-hercegovačkih uz tri posebne projekcije. Među jedanaest filmova u natjecateljskom programu, pak, prikazat će se i hrvatski dokumentarni film “Čekaj me” (Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu, 2021.) Damira Markovine. Ove godine novost je programska sekcija pod nazivom SMART DOC, gdje će se prikazati dokumentarci polaznika prošlogodišnje radionice “Snimanje dokumentarnih filmova mobilnim telefonom”. U nenatjecateljskoj selekciji “Last Minute Cinema”, primjerice, bit će prikazani i zanimljivi dokumentarci poput “Colectiva” (Alexander Nanau, 2020.) i “Gorbačov. Raj” / “Gorbachev. Heaven” (Vitalij Manski, 2020.). A za pokoju informaciju više o ovogodišnjem AJB DOC-u priupitali smo programsku selektoricu sarajevskog festivala, Lejlu Dedić.

“Posljednjih godinu i po festivalski život sveo se na internetska okupljanja. Kako za prikazivanje i žiriranje festivalskog programa, tako i za organizaciju raznih radionica, sastanaka, prezentacija i panela te pojedinačnih sastanaka, a sve to iz udobnosti vlastitog doma. Krajem ožujka 2020. održano je prvo online predstavljanje projekata, a krajem lipnja 2021. posljednje i ne znamo hoće li ih biti još. Veliki izazov bio je i pojaviti se virtualno na što više festivala širom svijeta, od Italije do Kanade. Ujedno se radi o ogromnom podvigu, jer da smo fizički posjetili sve te festivale ne bi bilo moguće upoznati se s tolikim brojem projekata u razvoju, kao i selektiranih gotovih filmova. Festivalska virtualnost još uvijek traje, a ostaje nam nada i želja za stvarnim susretima s profesionalcima iz filmske dokumentarne industrije i živa riječ, koju ništa ne može zamijeniti, kao ni gledanje filmova u kinima s cijenjenom publikom”, govori nam Dedić.

A kojim se glavnim kriterijima naša sugovornica vodi pri odabiru dokumentaraca za festival?

“Kao selektorica na AJB DOC-u i producentica na Al Jazeeri Balkans, pomno pratim veliki broj festivala i platformi filmske industrije, na kojima se predstavljaju dokumentarni projekti – od prezentacije ideje pa sve do finalnog proizvoda. Al Jazeera Balkans kao i AJB DOC Film Festival ima svoje uredničke i produkcijske standarde, koji su već poznati svim nezavisnim produkcijama i distributerima jer smo na dokumentarnoj filmskoj sceni punih deset godina. Uglavnom pratimo aktualne i univerzalne teme. Izuzetno nam je važan individualni i kreativni pristup redatelja koji kroz karakter(e) i opservacijski prati određenu temu, bilo da je ona političkog, društvenog, sportskog ili kulturnog karaktera. Naravno, važni su nam i gledatelji koji trebaju uživati, informirati se, ponekad i tugovati ili veseliti se zbog stvarnih priča aktera; te da nakon gledanja filma komentiraju i uspoređuju njihova stanja s vlastitim. Tako se i nastavlja priča o filmovima”, ističe selektorica AJB DOC-a.

Sarajevski festival uvijek ima otvorena vrata za regionalni dokumentarni film. Iz kuta, dakle, regionalnih dokumentaraca, možemo li govoriti o svojevrsnom produkcijskom napretku? Trpaju li još uvijek zapadni selektori, producenti i općenito festivali ovaj naš dokumentarac u određene tematske ladice/ključeve koji se moraju zadovoljiti, prije nego što ih pozovu na svoje festivale ili ponude produkcijsku pomoć?

“U posljednjih deset godina regionalni dokumentarni filmovi napravili su veliki pomak, kako produkcijski tako i žanrovski, a samim time i tematski, pa zapadni selektori imaju više izbora kada je riječ o festivalima. U vezi s produkcijskom i financijskom pomoći sa zapada, svima su poznati kriteriji koji se moraju zadovoljiti da bi se dobila podrška. Iako se i to u regiji promijenilo nabolje s odličnim radom Hrvatskog audiovizualnog centra, Filmskog centra Srbije, Filmskog centra Crne Gore, a ima tu i institucija iz Makedonije i Slovenije. Ide to polako, ide”, poentira Dedić.

A ima li i na kojim planovima prostora za napredak i sam AJB DOC? 

“AJB DOC Film Festival je od samog početka bio veliki izazov, a sama njegova organizacija nama koji tu radimo velika čast i zadovoljstvo. Odlična je platforma za dokumentarni film u regiji i šire. Osim akvizicije, produkcije i koprodukcije, koju mi kao news kanal Al Jazeera Balkans radimo, AJB DOC ima prostora za još jedan dodatni sloj – platformu za industriju, koja bi trebala biti aktivna od iduće godine i koja će dati podršku dokumentarnim filmovima u razvoju”, završava naš kratki razgovor selektorica programa AJB DOC-a, Lejla Dedić.


Komentari

Komentirajte

Napišite komentar
Unesite ime

Najnovije

Kino na pruzi

Objavljujemo tekst nastao povodom programa "Kino na pruzi", koji je Dina Pokrajac selektirala za projekt "Kino Trešnja".

Dvije Zlatne Arene za “Našu djecu” Silvestra Kolbasa

"Naša djeca" (Factum, 2024.) Silvestra Kolbasa osvojila su dvije Zlatne Arene na netom završenom, 71. Pulskom filmskom festivalu.

“Hearts of Darkness: A Filmmaker’s Apocalypse” – “Kako ću odustati od sebe?”

U drugom eseju ovogodišnjih "Klasika" bavimo se dokumentarnim filmom "Hearts of Darkness: A Filmmaker's Apocalypse" (1992).

“U Rijeci se osjeća nedostatak vizije i strateškog promišljanja kulture”

Marin Lukanović i Borko Novitović za naš portal govore o svom dugogodišnjem djelovanju unutar riječke udruge Filmaktiv, koja je ove godine napunila 20 godina postojanja.

Preminuo filmski i kazališni kritičar Tomislav Kurelec

U Zagrebu je, u 83. godini, preminuo filmski i kazališni kritičar te redatelj Tomislav Kurelec.

13. Škola dokumentarnog filma: Bez šminke

U zagrebačkom Dokukinu KIC 18. su lipnja premijerno prikazani završni radovi 13. Škole dokumentarnog filma.

Mašinokoreografije Alaina Resnaisa

Zanimanje Alaina Resnaisa za mašine, mogu se donekle pripisati posleratnom industrijskom "boomu" 1950-ih u Francuskoj.

Petnaesta Nagrada “Vedran Šamanović” Ani Hušman za film “Radije bih bila kamen”

Ovogodišnja, petnaesta po redu Nagrada "Vedran Šamanović", pripala je Ani Hušman za film "Radije bih bila kamen" (2024).

“Burden of Dreams” – Film važniji od života

Četvrtu sezonu "Klasika svjetske dokumentaristike" otvaramo tekstom o dokumentarcu "Burden of Dreams" (1982) Lesa Blanka.

Otvorene prijave za 33. Dane hrvatskog filma

Dani hrvatskog filma pozivaju na prijavu filmova za 33. izdanje, koje će se održati od 17. do 20. listopada 2024. u karlovačkom Kinu Edison.