PočetnaIntervjuiLejla Dedić: "U posljednjih deset godina regionalni dokumentarci napravili su veliki pomak"

Lejla Dedić: “U posljednjih deset godina regionalni dokumentarci napravili su veliki pomak”

-

Manje od tjedan dana preostalo je do otvorenja četvrtog izdanja Festivala dokumentarnog filma Al Jazeere Balkans. Sve popularniji AJB DOC ove će se godine održati od 10. do 14. rujna u Sarajevu i online. Prema riječima organizatora, ove je godine prijavljeno tristotinjak filmova, od kojih će biti prikazano njih 23. Od tog broja šest je svjetskih premijera, osam regionalnih, pet bosansko-hercegovačkih uz tri posebne projekcije. Među jedanaest filmova u natjecateljskom programu, pak, prikazat će se i hrvatski dokumentarni film “Čekaj me” (Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu, 2021.) Damira Markovine. Ove godine novost je programska sekcija pod nazivom SMART DOC, gdje će se prikazati dokumentarci polaznika prošlogodišnje radionice “Snimanje dokumentarnih filmova mobilnim telefonom”. U nenatjecateljskoj selekciji “Last Minute Cinema”, primjerice, bit će prikazani i zanimljivi dokumentarci poput “Colectiva” (Alexander Nanau, 2020.) i “Gorbačov. Raj” / “Gorbachev. Heaven” (Vitalij Manski, 2020.). A za pokoju informaciju više o ovogodišnjem AJB DOC-u priupitali smo programsku selektoricu sarajevskog festivala, Lejlu Dedić.

“Posljednjih godinu i po festivalski život sveo se na internetska okupljanja. Kako za prikazivanje i žiriranje festivalskog programa, tako i za organizaciju raznih radionica, sastanaka, prezentacija i panela te pojedinačnih sastanaka, a sve to iz udobnosti vlastitog doma. Krajem ožujka 2020. održano je prvo online predstavljanje projekata, a krajem lipnja 2021. posljednje i ne znamo hoće li ih biti još. Veliki izazov bio je i pojaviti se virtualno na što više festivala širom svijeta, od Italije do Kanade. Ujedno se radi o ogromnom podvigu, jer da smo fizički posjetili sve te festivale ne bi bilo moguće upoznati se s tolikim brojem projekata u razvoju, kao i selektiranih gotovih filmova. Festivalska virtualnost još uvijek traje, a ostaje nam nada i želja za stvarnim susretima s profesionalcima iz filmske dokumentarne industrije i živa riječ, koju ništa ne može zamijeniti, kao ni gledanje filmova u kinima s cijenjenom publikom”, govori nam Dedić.

A kojim se glavnim kriterijima naša sugovornica vodi pri odabiru dokumentaraca za festival?

“Kao selektorica na AJB DOC-u i producentica na Al Jazeeri Balkans, pomno pratim veliki broj festivala i platformi filmske industrije, na kojima se predstavljaju dokumentarni projekti – od prezentacije ideje pa sve do finalnog proizvoda. Al Jazeera Balkans kao i AJB DOC Film Festival ima svoje uredničke i produkcijske standarde, koji su već poznati svim nezavisnim produkcijama i distributerima jer smo na dokumentarnoj filmskoj sceni punih deset godina. Uglavnom pratimo aktualne i univerzalne teme. Izuzetno nam je važan individualni i kreativni pristup redatelja koji kroz karakter(e) i opservacijski prati određenu temu, bilo da je ona političkog, društvenog, sportskog ili kulturnog karaktera. Naravno, važni su nam i gledatelji koji trebaju uživati, informirati se, ponekad i tugovati ili veseliti se zbog stvarnih priča aktera; te da nakon gledanja filma komentiraju i uspoređuju njihova stanja s vlastitim. Tako se i nastavlja priča o filmovima”, ističe selektorica AJB DOC-a.

Sarajevski festival uvijek ima otvorena vrata za regionalni dokumentarni film. Iz kuta, dakle, regionalnih dokumentaraca, možemo li govoriti o svojevrsnom produkcijskom napretku? Trpaju li još uvijek zapadni selektori, producenti i općenito festivali ovaj naš dokumentarac u određene tematske ladice/ključeve koji se moraju zadovoljiti, prije nego što ih pozovu na svoje festivale ili ponude produkcijsku pomoć?

“U posljednjih deset godina regionalni dokumentarni filmovi napravili su veliki pomak, kako produkcijski tako i žanrovski, a samim time i tematski, pa zapadni selektori imaju više izbora kada je riječ o festivalima. U vezi s produkcijskom i financijskom pomoći sa zapada, svima su poznati kriteriji koji se moraju zadovoljiti da bi se dobila podrška. Iako se i to u regiji promijenilo nabolje s odličnim radom Hrvatskog audiovizualnog centra, Filmskog centra Srbije, Filmskog centra Crne Gore, a ima tu i institucija iz Makedonije i Slovenije. Ide to polako, ide”, poentira Dedić.

A ima li i na kojim planovima prostora za napredak i sam AJB DOC? 

“AJB DOC Film Festival je od samog početka bio veliki izazov, a sama njegova organizacija nama koji tu radimo velika čast i zadovoljstvo. Odlična je platforma za dokumentarni film u regiji i šire. Osim akvizicije, produkcije i koprodukcije, koju mi kao news kanal Al Jazeera Balkans radimo, AJB DOC ima prostora za još jedan dodatni sloj – platformu za industriju, koja bi trebala biti aktivna od iduće godine i koja će dati podršku dokumentarnim filmovima u razvoju”, završava naš kratki razgovor selektorica programa AJB DOC-a, Lejla Dedić.


Komentari

Komentirajte

Napišite komentar
Unesite ime

Najnovije

21. Human Rights Film Festival: “Čovjek u crnom” – Čujna crnina

Wang Xilinov život kroz film "Čovjek u crnom" (2023) Wang Binga izražen je kao još jedan stavak u životu ovog kompozitora.

21. Human Rights Film Festival: “Projekt” – Odmatanje slojeva zbilje

"Projekt" (2023) Dane Komljena jezgru ima u prenamijenjenom trgovačkom kompleksu u nigerijskom Lagosu.

21. Human Rights Film Festival: “Draga Fiona” – U potrazi za idealnim gledateljem

Film "Draga Fiona" / "Dearest Fiona" (2023) redateljice Fione Tan mogao bi poslužiti kao eskperiment potrage za idealnim gledateljem.

Znanstveni skup “Filmologija, kritika, umjetnost” povodom osamdesetog rođendana Hrvoja Turkovića

Povodom osamdesetog rođendana Hrvoja Turkovića, u Zagrebu će se od 9. do 10. prosinca održavati znanstveni skup "Filmologija, kritika, umjetnost".

21. Human Rights Film Festival: “Gdje su nestali svi osmijesi?” – Izvana gladac, iznutra jadac

Na ovogodišnjem HRFF-u prikazat će se i film "Gdje su nestali svi osmijesi?" / "Where Have All the Smiles Gone" (2023) Anje Strelec.

Klasici svjetske dokumentaristike, 3. sezona

“Darwinova noćna mora” – Predatorske ribe i oružje u kolijevci čovječanstva

Posljednji esej treće sezone "Klasika" rezerviran je za dokumentarni film "Darwinova noćna mora" (2004) Huberta Saupera.

“Mali Dieter želi letjeti” – Ekstatično do neba

"Mali Dieter želi letjeti" (1997) spada među najpoznatija dokumentaristička djela velikog njemačkog redatelja Wernera Herzoga.

“Titicut Follies” – Čiste sobe i tužni varijetei

U trećem eseju treće sezone "Klasika svjetske dokumentaristike" pišemo o dokumentarcu "Titicut Follies" (1967) Fredericka Wisemana.

“Crumb” – Umjetnost kao jedini izbor

Dokumentarac "Crumb" (1994) Terryja Zwigoffa o strip-umjetniku Robertu Crumbu, spada među najistaknutije primjerke doku-biografskog žanra.

“Shermanov marš” – Generali i ljubavnici

Treću sezonu "Klasika svjetske dokumentaristike" otvaramo s dokumentarcem "Shermanov marš" / "Sherman's March" (1985) Rossa McElweeja.

Dokultura, 3. sezona

Snaga je u detalju

Posljednji esej treće sezone "Dokulture" donosi tekst o hrvatskim filmskim vaninstitucionalnim programima.

Fiksiranje na margini

Shvatimo li film kao neizostavni dio kulture i umjetničkog stvaralaštva, obrazovni je sustav prva točka stjecanja šireg filmskog znanja.

Steći filmsku kulturu – od apstrakcije prema konzumerizmu

Prvi esej treće sezone "Dokulture" bavi se (ne)dostupnošću filmova široj publici, naročito iz kuta dokumentarnog roda.