Sutra (utorak, 29.9.) u Zagrebu počinje četvrta Arteria – tjedan filma o umjetnicima, koja će u dvorani KIC od 29. rujna do 3. listopada predstaviti aktualne i zanimljive dokumentarce o brojnim velikim umjetnicima današnjeg vremena. Arteriju pak otvara britanski dokumentarac “Nurejev” / “Nureyev” (2018) redateljskog para, brata i sestre Jacqui i Davida Morrisa, koji prati fascinantan život pokojnog sovjetskog baletana Rudolfa Nurejeva. A što je to točno Arteria i koja joj je misija, porazgovarali smo s njenom selektoricom, filmskom kritičarkom i dragom suradnicom portala Dokumentarni.net, Dinom Pokrajac.
“Prvo izdanje Arterije održano je 2016. godine na inicijativu Emila Matešića, tadašnjeg ravnatelja KIC-a. Arteria je koncipirana kao specijalizirani filmski festival koji se bavi isključivo filmovima koji problematiziraju život i opus umjetnika koji se izražavaju u raznim medijima. Iako se snima mnogo filmova o umjetnicima, jako ih je malo kvalitetnih”, kaže Pokrajac, kao iznimke ističući primjerice filmove “I’m Not There” Todda Haynesa, kratke dokumentarce Chrisa Markera o umjetnicima Christu, Robertu Matti ili pak filmsko-umjetničke suradnje dvojice Katalonaca, redatelja Perea Portabelle i slikara Joana Miróa.
Kvaliteta takvih filmova, dakle, poprilično je upitna.
“Obično se filmovi o umjetnicima svode na suhoparne reportaže televizijskog formata ili senzacionalističke prikaze njihovih često burnih privatnih života, tako da gledatelj na kraju požali što ih je uopće pogledao jer na neki način razaraju magiju umjetničkog djela. Arteriju smo zamislili kao platformu na kojoj će se raspravljati o gorućim pitanjima suvremene umjetnosti. Zanimaju nas filmovi koji pojedine karizmatične umjetničke figure uzimaju kao paradigmu i na supstancijalan način zaviruju u njihov kreativni proces, a prilikom razmatanja enigme stvaranja ključno je da se uspostavi dijalog između filmaša, umjetnika i publike”, kaže Dina i nastavlja:
“Namjera manifestacije je kroz edukacijsko-dokumentarni format približiti život i stvaranje umjetnika koji su obilježili svoje vrijeme ili pak stvarali u potpunoj anonimnosti, neopterećeni percepcijom svoga rada te informirati javnost o kompleksnosti i zahtjevnosti umjetničke egzistencije. Multimedijalni program sastoji se od filmskih projekcija, tribina i gostovanja autora, uz naglasak na sintezu visoke i popularne kulture.”
A što smo mogli gledati na tri prijašnje inkarnacije festivala?
“U sklopu prva tri izdanja Arterije, uz velik i pozitivan odaziv publike, prikazano je dvadesetak igranih, dokumentarnih, ali i eksperimentalnih filmova o tako različitim umjetničkim osobnostima kao što su zagonetna fotografkinja-dadilja Vivian Maier, spisateljica i redateljica Marguerite Duras, kompozitor Gustav Mahler, koreografkinja Mathilde Monnier, kiparica Camille Claudel, redatelj Jacques Demy, legendarni glumac Marlon Brando, kontroverzni redatelj Rainer Werner Fassbinder, dokumentarni filmaš i kultni fotograf americane Robert Frank koji paradoksalno sam mrzi pozirati za kameru, slikar i beskompromisni kritičar umjetničkog tržišta Robert Cendella, avangardna glazbenica i vizualna umjetnica Laurie Anderson čiji ‘Heart of a Dog’ prati njezino nošenje sa životnim gubicima i efemernošću, teutonska glazbenica i bivša članica Velvet Undergrounda Nico te pjesnici Paul Celan i Ingeborg Bachmann“, prisjeća se prethodnih Arterija Dina Pokrajac.
Ovogodišnja Arteria također ne bi trebala razočarati, naročito iz rakursa ljubitelja dokumentarnog filmskog roda.
“Iako je Arteria žanrovski hibridan festival, ove godine prevladavaju dokumentarci a bitno je istaknuti i da će svi filmovi biti popraćeni zanimljivim razgovorima i uvodnim predavanjima. Arteriju će u utorak otvoriti hvaljeni dokumentarac ‘Nurejev’, koji kombinira nikad prije viđene plesne snimke i intervjue s izvornom glazbom nagrađivanog kompozitora Alexa Baranowskog i očaravajućim plesnim vinjetama koje je koreografirao diplomac Kraljevskog baleta Russell Maliphant. U srijedu gledamo filmove o zvijezdi Warholove tvornice i eksperimentalnom filmašu Paulu Morriseyu (‘Pisma Paulu Morrisseyu’, Armand Rovira) i o rumunjsko-švicarskom umjetniku Danielu Spoerriju (‘Ovaj film je dar’, Anja Salomonowitz). U četvrtak je na redu BBC-jev dokumentarac ‘Uhvatiti Lee Miller’ u režiji Terese Griffiths o nadrealističkoj fotografkinji i ratnoj reporterki Lee Miller čija je fotografija u kadi Hitlerova stana jedna od najupečatljivijih slika 20. stoljeća. Miller se povukla iz javnog života i njezina je umjetnost dugo tavorila u anonimnosti. Sličnu sudbinu doživio je rad japanske umjetnice Yayoi Kusame o kojoj je redateljica Heather Lenz gotovo sedamnaest godina pokušavala snimiti film ‘Kusama: Beskonačnost’. Iako publika i kritičari njezina djela doživljavaju veselima i razigranima, za Kusamu su ona izraz teškoće življenja s psihičkom bolesti, koju olakšava jedino bavljenje umjetnosti. Kusama od 1970-ih živi u psihijatrijskoj ustanovi u Tokiju, a nakon projekcije psihijatar Robert Torre i umjetnica Ksenija Turčić zajedno će obraditi intrigantnu temu odnosa ludila i kreativnosti. Prikazujemo i film o nedavno preminulom bugarskom umjetniku Christu koji je poznat po grandioznim instalacijama i omotovanju eksterijera (‘Christo – Hodanje po vodi’, Andrej Paunov), te nekonvencionalnu filmsku biografiju ‘Oči Orsona Wellesa’ u režiji Marka Cousinsa“, nabrojila je ukratko ovogodišnji lineup Arterije Dina Pokrajac.
Ima li Dina svoje favorite s četvrtog izdanja festivala? Naravno!
“Moji ovogodišnji favoriti su ‘Oči Orsona Wellesa’ u kojem Mark Cousins, autor filmske antologije ‘Priča o filmu: Odiseja’ podastire impozantan likovni album Wellesova života koji se sastoji od stotine njegovih crteža i slika kojima je imao ekskluzivni pristup. Iako Cousins u filmu tvrdi da promatra svijet kroz Wellesove oči, on je taj koji primarno daje značenje, interpretira i povezuje stvari. ‘Pisma Paulu Morriseyu’ je dugometražni prvijenac mladog španjolskog redatelja Armanda Rovire, koji je isporučio jako zabavan žanrovski hibrid u kojem se filozofska pitanja izmjenjuju s raspravama o važnosti olovke za oči, dok Françoise Hardy pjeva u pozadini. Pritom evocira camp estetiku samog Morrisseya i ostalih korifeja Warholove tvornice, ali i začudne filmske eksperimente Kanađanina Guya Maddina. Izdvojila bih još ‘Ovaj film’ je dar austrijske redateljice Anje Salomonowitz u kojem ona stupa u intimni dijalog s umjetnikom Danielom Spoerrijem oko pitanja židovskog identiteta i ciklusa obnove. Spoerri daruje Salomonowitz sliku koja inkorporira naoko bezazlen svakodnevni predmet, a ustvari važnu uspomenu na njezina nedavno preminulog oca. Salomonowitz mu se odlučuje odužiti tako da snimi film o njegovu studiju koji je pravi mali muzej odbačenih i ponovno uskrslih predmeta”, odgovorila nam je Dina na standardno pitanje koje nikad ne nudi dosadne odgovore.
Još malo informacija za kraj, nakon što smo pokrili glavne programske baze. Popratne slijede upravo sad. Dakle, na Arteriji će biti prisutni i brojni gosti iz polja umjetnosti – kustosi Leila Topić i Antun Maračić, voditeljica Zbirke starije fotografije MUO-a Dunja Nekić, feministička teoretičarka i urednica Marija Ott Franolić, voditeljica i ravnateljica Škole suvremenog plesa Ana Maletić te Normela Krešić Vrkljan, pisac i redatelj Vladimir Stojsavljević, povjesničar i filmski kritičar Daniel Rafaelić te redatelj i prevoditelj knjige “POPizam – Warholove šezdesete” Josip Visković.
Par riječi o glavnom, par o popratnom programu. Čuli ste sve – nema bolje najave za četvrtu Arteriju koja će u KIC-u potrajati od 29. rujna do 3. listopada. Ulaz na sve projekcije je besplatan.
