PočetnaIntervjuiTibor Keser: "'Govori da bih te video' nudi rijedak pristup dokumentarnom filmu"

Tibor Keser: “‘Govori da bih te video’ nudi rijedak pristup dokumentarnom filmu”

-

U sklopu 32. izdanja amsterdamske IDFA-e večeras će svjetsku premijeru doživjeti dokumentarac “Govori da bih te video” (2019) srpske autorice Marije Stojnić. Film je smješten u natjecateljski program debitantskih autora (IDFA Competition for First Appearance), dok radnja prati Radio Beograd, jednu od najstarijih europskih radio-stanica koja – kako lijepo stoji u press objavi – predstavlja svojevrsni kulturni svjetionik grada. Produkciju ovog dokumentarnog filma potpisuje srpski Bilboke (producenti Marija Stojnić i Miloš Ivanović), dok su koproducenti hrvatski Restart (Tibor Keser i Vanja Jambrović) te Set Sail Films iz Srbije. Bilboke će, doznasmo i to, koproducentski sudjelovati i u nastanku kratkog igranog filma Nebojše Slijepčevića, “Dogodilo se duboko u šumi”, trenutno u pretprodukcijskoj fazi. Prva klapa trebala bi puknuti sljedeće godine.

Inače, sam projekt “Govori da bih te video” – kasnije i punokvrni dugometražni dokumentarni film – nije, eto, samo tako, iz ničega aterirao na IDFA-u. Dobri poznavatelji prilika sjetit će se ZagrebDox Pro DCP nagrade 2017. godine, ali i prestižne nagrade (Eurimages Lab Project Award) na radionici Agora Works 58. Međunarodnog filmskog festivala u Solunu, vrijedne čak 50 tisuća eura. Projekt je kasnije osvojio i postprodukcijsku podršku Filmskog instituta Doha.

A kako je došlo do suradnje našeg Restarta i autorice, najbolje zna producent Tibor Keser, zajedno s Vanjom Jambrović koproducent filma “Govori da bih te video”.

“Marija i Miloš gostovali su s ovim projektom na ZagrebDox Pro radionici i pitchingu 2017. godine. U isto vrijeme tamo sam s Restartom sudjelovao s filmom Tee Vidović, ‘Snajka traži sreću’. Kako je format radionice dosta intenzivno zamišljen – provodi se tri dana u pripremi projekta za pitch s voditeljima i mentorima radionice Leenom Pasanen i Stefanom Tealdijem, nakon čega slijedi dan pitchinga u dvorani, potom dan-dva sastanaka – zbližili smo se i prijateljski i profesionalno. Marijin projekt nudio je za regiju relativno rijedak pristup dokumentarnom filmu – zvuk i glazbu autorica shvaća jednako ozbiljno kao i sliku, vjerojatno čak i ozbiljnije.

Foto: Kadar iz dokumentarnog filma "Govori da bih te video"
Foto: Kadar iz dokumentarnog filma “Govori da bih te video”

“Dakle, zamislila je gotovo eksperimentalni film i pretočila ga u dugometražni dokumentarac. Za bilo koga, a kamoli debitanticu – nevjerojatan podvig! Obično za sve filmove kažemo da ih gledatelji moraju pogledati u kinu. U ovom slučaju pogotovo, ukoliko se želi doživjeti multisenzorno filmsko iskustvo kakvo pruža ovaj film”, naglašava Keser ističući ranu odluku zajedničkog nastupanja prema međunarodnim fondovima. Ovi će pak, kaže, zbog zajamčene distribucije u svim zemljama koproducenata, blagonaklonije gledati na takve projekte.

Redateljica Marija Stojnić bila je oduševljena filmovima gdje je zvuk potpisivao Ivan Zelić (Studio Nazor), ističe naš producent. Smatrala je kako će upravo ovaj dokazani profesionalac filmu donijeti dodatnu dimenziju.

“Osim što zahvaljujući Mariji i Ivanu zvuk u filmu tvori posve neuobičajenu dimenziju za domaći dokumentarni film, sliku potpisuje talentirani Dušan Grubin, redatelj i snimatelj ‘Taurunum Boya’ (koredateljica Jelena Maksimović) koji je fotografijom uspješno oživio koncept radija kao živog bića. Ovdje bih stao jer ne želim spojlati film. Montažu je odradila Kristina Poženel, montažerka na filmovima Gorana Paskaljevića i Milče Mančevskog; te Ivan Vasić“, govori Tibor Keser.

A gdje je u cijeloj priči Hrvatski audiovizualni centar?

“HAVC na koncu nije financijski podržao ovaj film, unatoč našim opetovanim i revnim prijavama na javni poziv za manjinske koprodukcije. Velika je to šteta, s obzirom na velik kreativni udio hrvatskog dijela ekipe. Umjetnička kvaliteta projekta i filma nikad nije bila prijeporna. Ipak, iz centra su smatrali da se možda radi o filmu s ograničenim distribucijskim potencijalom. Svjetska premijera u debitantskoj konkurenciji IDFA-e sad je to sa sigurnošću demantirala. Fondovi bi ponekad trebali promatrati film kao generacijsku i regionalnu pojavu, umjesto da svi teritorijalno štitimo i gradimo vlastite pozicije unutar ogromnog europskog filmskog univerzuma koji svake godine stvori više tisuća filmova.

Na fotografiji: Marija Stojnić
Na fotografiji: Marija Stojnić / Foto: Privatna arhiva

“Odlično je to detektirala producentica Hanka Kastelicová optuživši prošle godine IDFA-u za zapadnjačku hegemoniju, nakon izostanka uvrštenja istočnoeuropskih projekata na Forum. Ove će godine u Amsterdamu biti predstavljen i niz projekata s istočne strane zavjese. IDFA, dakle, sluša kritike”, rekao je Keser, ponosno ističući nekadašnju kolegicu iz Restarta Marinu Burić, koja će ove godine producirati IDFA Forum. U Amsterdamu je kao međunarodni press officer i Petra Blašković. Restartovci i ZagrebDoxovci u svakom kutku najvećeg doku-festivala na svijetu.

Približavaju se Istok i Zapad, ali očito ne željenom brzinom svih zainteresiranih strana.

“I Ji.hlava se nedavno bavila spomenutom problematikom, sistematično i inteligentno – kroz statistiku, potvrdivši vlastite sumnje: Europa je razjedinjena, podijeljena na Istok i Zapad. Nema to puno veze s umjetničkim dosezima, već prije svega s tržištem. Teško se probiti, čak i kvalitetnim projektima. Stoga bi poziv svim fondovima glasio da promatraju talente na razini cijele regije. Nakon toga se zajednički, kroz dijalog i suradnju, možemo gurati u tom svijetu. Nebitna je zastava s putovnice, jer dugoročno dijelimo istovjetne interese”, jasan je za kraj Tibor Keser.


Komentari

Komentirajte

Napišite komentar
Unesite ime

Najnovije

AI i virtualni svjetovi u Dokukinu KIC

U zagrebačko Dokukino KIC dolazi novi ciklus dokumentaraca "AI i virtualni svjetovi", koji istražuje snage, slabosti i ograničenja umjetne inteligencije.

Večeras u Sinju dokumentarac o ratnoj fotografkinji Lee Miller

Večeras na platno sinjske Palacine dolazi dokumentarac "Uhvatiti Lee Miller" / "Capturing Lee Miller" (2020) redateljice Terese Griffiths.

Tri nagrade za hrvatske dokumentarce na 20. Međunarodnom festivalu dokumentarnog filma o ljudskim pravima Verzió

Tri nagrade osvojili su hrvatski dokumentarci na 20. Međunarodnom festivalu dokumentarnog filma o ljudskim pravima Verzió.

55. Revija hrvatskog filmskog stvaralaštva: Prva nagrada dokumentarcu “Korijen” Dore Fodor

U Zagrebu se od 24. do 26. studenog održavala 55. Revija hrvatskog filmskog stvaralaštva.

“Nakon svadbe” Mateja Kľúčika najbolji dokumentarni film 10. STIFF-a

"Nakon svadbe" (2022) slovačkog redatelja Mateja Kľúčika proglašen je najboljim dokumentarnim filmom 10. STIFF-a.

Klasici svjetske dokumentaristike, 3. sezona

“Darwinova noćna mora” – Predatorske ribe i oružje u kolijevci čovječanstva

Posljednji esej treće sezone "Klasika" rezerviran je za dokumentarni film "Darwinova noćna mora" (2004) Huberta Saupera.

“Mali Dieter želi letjeti” – Ekstatično do neba

"Mali Dieter želi letjeti" (1997) spada među najpoznatija dokumentaristička djela velikog njemačkog redatelja Wernera Herzoga.

“Titicut Follies” – Čiste sobe i tužni varijetei

U trećem eseju treće sezone "Klasika svjetske dokumentaristike" pišemo o dokumentarcu "Titicut Follies" (1967) Fredericka Wisemana.

“Crumb” – Umjetnost kao jedini izbor

Dokumentarac "Crumb" (1994) Terryja Zwigoffa o strip-umjetniku Robertu Crumbu, spada među najistaknutije primjerke doku-biografskog žanra.

“Shermanov marš” – Generali i ljubavnici

Treću sezonu "Klasika svjetske dokumentaristike" otvaramo s dokumentarcem "Shermanov marš" / "Sherman's March" (1985) Rossa McElweeja.

Dokultura, 3. sezona

Snaga je u detalju

Posljednji esej treće sezone "Dokulture" donosi tekst o hrvatskim filmskim vaninstitucionalnim programima.

Fiksiranje na margini

Shvatimo li film kao neizostavni dio kulture i umjetničkog stvaralaštva, obrazovni je sustav prva točka stjecanja šireg filmskog znanja.

Steći filmsku kulturu – od apstrakcije prema konzumerizmu

Prvi esej treće sezone "Dokulture" bavi se (ne)dostupnošću filmova široj publici, naročito iz kuta dokumentarnog roda.