PočetnaRecenzije15. ZagrebDox: "Kameni govornici" - Turistička proizvodnja razlike

15. ZagrebDox: “Kameni govornici” – Turistička proizvodnja razlike

-

Kamera koja diskretno bilježi preobrazbu svake destinacije u mjesto potentno za potrebe masovnog turizma, asocira na ukrajinskog redatelja Sergeja Loznicu i njegov “Austerlitz” (2016), ingeniozni izraz sprege industrije zabave i političke relativizacije kao sveprisutnog obilježja vremena. Na trenutke sličnog pristupa u propitivanju konotacija koje proizlaze iz turističke ponude Bosne i Hercegovine, bosansko-kanadski autor Igor Drljača u “Kamenim govornicima” (2018), kroz prizmu turizma kao fenomena koji ima potencijal razotkriti društvene, ekonomske i kulturološke specifičnosti društva, sagledava razjedinjenost ove susjedne nam države.

Supostojanje proturječja u Bosni jednako je činjenica, kao i kroz literaturu i film mitologizirano obilježje prostora. Drljača kao da se i sam vodi tom pretpostavkom dok analizira fenomene Međugorja ili njegovog pandana, tzv. piramida u Visokom pa sve do Višegrada i mitomanskog odnosa prema Ivi Andriću. Nasilna izgradnja etničkog identiteta u opreci spram drugog, nacionalistički je intonirana pozadina, koja istovremeno prethodi, uvjetuje i oslikava svaki, pa i turistički razvoj. Ako u Bosni ne postoji koherentno društvo, ono će se u svim segmentima dijeliti, perpetuirajući proizvedene etničke razlike. Ta je činjenica provodna linija filma unutar čega izmjenjuje pojedinačne slučajeve. Slučaj Tuzle čini okvir, ali i naglašava socijalnu dimenziju, osiromašenje koje s jedne strane postaje inicijator ideja, no izbjegavajući zamku kapitalističke iluzije poduzetnosti, otkriva istovremeno i neizbježnu devastaciju prostora u kojem se turizam odvija. Drljača razmatra sve argumente, ne odbacivši nužno niti jedan problematizirani element turističkog razvoja, ali uz permanentnu svijest o višestrukim efektima projekta. Uzmemo li u obzir da relativno homogena društva, kao što je slučaj u Hrvatskoj, koja godinama preživljava zahvaljujući turističkoj stihiji, ne ostavljajući pritom alternativu, nemaju konkretnu politiku turističkog razvoja, jasno je da je to nemoguće očekivati u slučaju BiH. Problem se otkriva u načinu probijanja iz zatvorenog kruga odnosa, a “Kameni govornici” ako i ne daju odgovor, barem otvaraju raspravu.

Igor Drljača u “Kamenim govornicima”, kroz prizmu turizma kao fenomena koji ima potencijal razotkriti društvene, ekonomske i kulturološke specifičnosti društva, sagledava razjedinjenost Bosne i Hercegovine.

Drljačina filmska struktura temelji se dugim kadrovima, često upotpunjenima zvukom koji se referira na neku od činjenica u filmu, ne nužno onu koju gledamo trenutno, potičući imaginaciju gledatelja i one elemente koji remete naizgled idealnu turističku kulisu. Kadrovi Tuzle čine vidljivima latentne društvene sukobe, osvijestivši supostojanje devastiranih i novih prostora, koji paralelno nestaju i nastaju, uvijek zavisni od političke moći. Ipak, opservacijski pristup koji otvara prostor za distancu i računa na gledateljevu participaciju u smislu dovršenja potaknutih zaključaka, u ovom slučaju ne funkcionira do kraja. Izuzmemo li činjenicu da su dugi kadrovi i nepodudarnost slike i zvuka svojevrsna estetska moda, čiji je cilj često tek zadobivanje umjetničke legitimacije, u filmu do izražaja dolazi nepodudarnost odabrane metode i dinamike koju turističke priče ovog tipa u sebi sadrže. Za razliku od “Austerlitza”, koji ostvaruje kontinuirani ritam, u “Kamenim govornicima” događanja unutar kadra kose se s mirnoćom i distanciranošću koje dugi, statični kadrovi pretpostavljaju, narušavajući koherentnost cjeline.

Čini se da u javnosti prestaje era nekritičkog zagovaranja turizma, a sve se više pozornost posvećuje neželjenim popratnim efektima. Filmovi poput “Kamenih govornika” tu se uklapaju kao dio nužne rasprave. Bilo bi zanimljivo vidjeti na koji način recentni turistički fenomeni, narušavaju kvalitetu života domicilnog stanovništva. Jasno je da ostaje otvorenim čitav niz tema, međutim, ono što je kod filma Igora Drljače najvažnije, jest nužnost razumijevanja turizma kao društvenog fenomena, organski povezanog sa zajednicom, zbog čega ga treba definirati na način ostvarivanja potencijala zajednice, u smislu širem od trenutnih partikularnih interesa.

"Kameni govornici"
Scenarij, režija i montaža: Igor Drljača
Producenti: Albert Shin i Igor Drljača
Direktor fotografije: Amel Djikoli
Zemlje podrijetla: Bosna i Hercegovina / Kanada
Godina proizvodnje: 2018.
Trajanje: 92 minute

Komentari

Komentirajte

Napišite komentar
Unesite ime

Najnovije

Vlad Petri: “Ovo nije samo film o politici, već i o ljudima, prijateljstvu, ljubavi i povezanosti”

Rumunjski redatelj Vlad Petri na skorašnjem će ZagrebDoxu predstaviti svoj novi film, "Između revolucija" (2023).

Hrvatski projekti i filmovi na East Doc Platformu i Oberhausenu

Hrvatska dokumentaristika bit će zastupljena na dva važna filmska programa/manifestacije: East Doc Platformu te 69. Oberhausenu.

“Dokukino Eter”: Novi studentski program u Dokukinu KIC

U suradnji s Klubom studenata FPZG-a i Radio Studentom, zagrebačko Dokukino KIC pokreće novi filmsko-diskurzivni program "Dokukino Eter".

Nenad Puhovski: “Uvijek smo se trudili na festivalu imati značajan broj hrvatskih filmova”

Direktor ZagrebDoxa Nenad Puhovski za naš portal najavljuje devetnaesto izdanje najvećeg domaćeg festivala dokumentarnog filma.

“Djeca magle” na Al Jazeeri Balkans

Na programu Al Jazeere Balkans danas i tijekom cijelog tjedna bit će prikazivan dokumentarni film "Djeca magle" (2021) autorice Diễm Hà Lệ.

Sveučilišni Festival rodne ravnopravnosti ROAЯ u riječkom Art-kinu

Od 21. do 23. ožujka Sveučilište u Rijeci u Art-kino donosi Festival rodne ravnopravnosti ROAЯ.

Damir Markovina: “Mostar je iznimno vitalna beštija”

U svom drugom autorskom filmu - "Dezerteri" - Damir Markovina se prisjeća odrastanja u Mostaru i okolnosti odlaska iz grada.

Melita Vrsaljko: “Pruga Knin-Zadar je krik propuštene prilike i izraz besmislenih politika”

Melita Vrsaljko za naš portal govori o svom filmskom prvijencu "Knin-Zadar" (Dinaridi Film, 2023.).

Bogat popratni program 19. ZagrebDoxa

ZagrebDox i ove godine nudi bogat popratni programski sadržaj, koji se sastoji od "masterclassova", panela, posebnih programa itd.

“AHA!”: Nova znanstveno-putopisna dokumentarna serija na HTV-u

Na Prvom programu HTV-a, 27. ožujka u 20.15 sati, s emitiranjem kreće nova znanstveno-putopisna dokumentarna serija "AHA!" Tamare Babun i Une Radić.
Scenarij, režija i montaža: Igor Drljača<br> Producenti: Albert Shin i Igor Drljača<br> Direktor fotografije: Amel Djikoli<br> Zemlje podrijetla: Bosna i Hercegovina / Kanada<br> Godina proizvodnje: 2018.<br> Trajanje: 92 minute15. ZagrebDox: "Kameni govornici" - Turistička proizvodnja razlike