PočetnaNajaveKratke slike: Druga strana grada

Kratke slike: Druga strana grada

|

Iskustvo grada nosi sa sobom prisilnu interakciju između posve različitih, često i suprotstavljenih sfera i svjetonazora. Kroz četiri hrvatska kratkometražna filma, danas, 8. lipnja u 18 sati u MM centru, u sklopu programa Kratke slike, istražujemo susret raznorodnih aktera i fenomena gradske stvarnosti kao i posljedice njihovog prisilnog suživota. Prostor grada u njima je shvaćen kao koloplet disparatnih elemenata koji se međusobno dovode u pitanje, a njihovim strukturiranim suprotstavljanjem u domeni umjetničkog. Odabrani autori ovdje ujedno postavljaju niz pitanja o tome što je čovjek u gradu i što grad može biti čovjeku.

U eksperimentalcu “Novembar” (2008) Borisa Greinera dvadesetak poznatih umjetnika u prostoru ulice izvode kratke performanse, pa uobičajene ulične scene postaje poetičan prizor grada. Mlada zvijezda hrvatskog filma, Nikica Zdunić, u igrano-dokumentarnom filmu “Generacija 0” (2014) prati dva adolescenta koji besciljno provode dane priželjkujući bijeg iz sive urbane sredine. Dokumentarna “Druga obala” (1972) legendarnog redatelja i scenarista Miroslava Mikuljana satkana je, pak, od stvarnih i stiliziranih vizura zagrebačkih prosjaka koje presijeca serija indiferentnih forplanova prolaznika, hladnih, objektivnih, neumoljivih, normalnih. Zlatko Sudović u svojem dokumentarcu “Most” (1965) portretira odgovornog i moralnog građanina Matu Čepu koji nadležnim gradskim organima upućuje molbu za podizanje nathodnika na Borongaju.

Filmovi će biti popraćeni diskusijom o konstruktivnom potencijalu interakcije različitih slojeva urbanog prostora odnosno o uzbudljivim i neizvjesnim susretima starog i novog, povlaštenog i poniženog, istog i drugačijeg što se svakodnevno odvijaju u kompleksnoj stvarnosti grada. O dinamičnom braku privatnog i javnog iskustva grada razgovarat će se s umjetnikom Borisom Greinerom i filmskom kritičarkom Višnjom Vukašinović.

Kratke slike su projekt Kulture promjene SC pokrenut 2015. godine s ciljem prezentacije inovativnog i nezavisnog filma. Održavaju se svakog četvrtka u MM centru, a projekcija 8. lipnja ujedno je i dio međunarodnog projekta Actopolis koji se bavi gradskim prostorima i načinom na koji se mogu izgraditi i održati kao zajednički prostori društva, te koju ulogu pritom igraju umjetnost, kultura, arhitektura, samoorganizirano djelovanje i aktivizam.

Ulaz na program je besplatan. Više informacija potražite na službenoj web-stranici MM centra.


Komentari

Komentirajte

Napišite komentar
Unesite ime

Najnovije

7. AJB DOC, dan treći i četvrti: Lica izvještavanja

Na 7. AJB DOC-u organiziran je panel "Nasilje nad ženama".

Pripovijesti krajolika

U ovoj seriji eseja bavit ćemo se hibridnim formama u dokumentaristici, filmovima koji nadilaze granice klasičnog dokumentarca.

22. Liburnia Film Festival: “Brdo stvari” – Ekonomija i sociologija buvljaka

"Brdo stvari" Tonija Jelenića portret je prodavača Pere koji na Hrelić dolazi otkako je shvatio da je takav posao znatno lakši od onog električarskog.

7. AJB DOC, dan drugi: Priručnik za pamćenje

Izvještaj s drugog dana 7. AJB DOC-a.

7. AJB DOC, dan prvi: Aktivizam kao nužnost

Izvještaj s prvog dana 7. Festivala dokumentarnog filma Al Jazeere Balkans.

U Sarajevu sinoć otvoren 7. AJB DOC

Sedmo izdanje međunarodnog Festivala dokumentarnog filma Al Jazeere Balkans (AJB DOC), koje će trajati do 17. rujna, svečano je sinoć otvoreno u Bosanskom kulturnom centru (BKC) u Sarajevu.

Agnès Varda o vlastitom životu i karijeri

U posljednjih dvadesetak godina svoje karijere Agnès Varda je, prigrlivši ulogu ekscentrične bake francuskog novog vala, postala dominantnije autorefleksivna.

Sead Kreševljaković: “Željeli smo kroz dokumentarne filmove dati glas žrtvama najstrašnije represije”

Jedan od festivalskih selektora, Sead Kreševljaković za naš portal najavljuje 7. AJB DOC.

Priče, povijest i arhivi – kinoteka kao spona

Osvrnemo li se na institucionalnu raznovrsnost arhivskih i srodnih filmskih ustanova, primijetit ćemo nepreciznosti u njihovu pojmovnom određenju.

Proturječja u zasadama

Zanemarimo li za potrebe teksta sveprisutnu rodnu problematiku u Jugoslaviji, temu sužavamo na mogućnosti žene u urbanim sredinama, kojima je participacija u društveno-kulturnom životu najpristupačnija.