EsejiProzori"Mala čuda velike prirode 9" - Filmske basne

“Mala čuda velike prirode 9” – Filmske basne

|

Funkcija je basne u životinjski lik prerušiti ljudske navade i tako činiti njihovo propitivanje manje bolnim, direktnim i okrutnim te općenito omogućiti sagledavanje ljudskost iz udaljene perspektive nadmoći što nam je pruža analiziranje životinja. Ranih sedamdesetih, u vrlo specifičnoj klimi bivše države, pionir domaće dokumentaristike Branko Marjanović (1909. – 1996.) posvetio se projektu “Mala čuda velike prirode” (1973) u kojem je snimajući svijet životinja majstorski pričao i filozofirao o svijetu ljudi. Njegov jedinstveni pothvat i danas zadivljuje svježinom slike i dubinom iznesenih uvida.

Otac Branka Marjanovića – Milan, bio je umjetnički rukovoditelj legendarne Škole narodnog zdravlja koja je producirala najvažnija dokumentarna ostvarenja iz rane faze naše kinematografije. Uz njega budući redatelj stječe svoj prva filmska iskustva, djelujući kao glumac, snimatelj i producent. Marjanović je također autor prvog dokumentarnog filma poratne Jugoslavije, “Oslobođenje Zagreba” (1945), u kojem je prikazan odlazak ustaša i ulazak partizana u grad. Nakon što mu je dugometražna igrana satira komunističke birokracije “Ciguli Miguli” (1952) zabranjena (film je prvi put javno prikazan tek 1989. na TV Zagreb!), Marjanović se posvećuje dokumentaristici, i to svijetu prirode kojeg na čudesan način bilježi i interpretira u nizu od tridesetak kratkih filmova. Početkom sedamdesetih (1971.-1974.) pak za Zagreb film radi dokumentarnu seriju od trinaest epizoda pod nazivom “Mala čuda velike prirode”.

Mala čuda velike prirode

U prvom dijelu devete epizode nazvanom “Majstori kamuflaže”, već u prvoj rečenici voice-over naracije razotkriva se Marjanovićev credo: “Neke se pojave, običaji i odnosi ponavljaju i kao da se prenose iz svijeta ljudi u životinjski svijet”. Priča je to o račiću koji je prisiljen na maskiranje kako bi preživio u surovim uvjetima vječne podmorske borbe za opstanak. On uporno gradi svoj zaklon postajući majstor kamuflaže, baš kao što to je to postao i sam Marjanović zamaskiravši svoje preokupacije fenomenom borbe za opstanak u slikovite dokumente o neiscrpnoj čudesnosti svijeta prirode. U njemu je pronašao siguran zaklon od ideoloških bura svog vremena, kao i kreativnu slobodu da pričajući o životinjama zapravo kaže ono što misli o – ljudima.

Njegovi su filmski biseri ostali nevidljivi svima onima koji nisu znali zagledati ispod površine. Metaforu ove pozicije nalazimo u drugom dijelu epizode “Kristali pod mikroskopom” u kojem autor bez riječi otkriva začudan svijet kristala koji je golom oku nevidljiv, baš kao što je to i pravi sadržaj njegovih filmskih istraživanja svijeta prirode. Postoji oku vidljivo, ali i ono što se krije u nutrini, a što je uvijek važnije, uzbudljivije i ljepše od same pojavnosti stvari. Predivan svijet kristala postaje vidljiv tek zahvaljujući optici mikroskopa – na način kako navade ljudi postaju jasne zahvaljujući optici njihovog oblikovanja u umjetničkom.

Mala čuda velike prirode

U “Ljubavnoj priči”, posljednjem dijelu epizode, saznajemo o borbi za produžetak vrste plavog guramija, tropske ribice čiji proces produljenja vrste iziskuje golem trud, žrtvu i koncentraciju mjesto da bude parada romantike. Kroz svoju filmsku basnu Marjanović progovara o potrebi svakog čovjeka da ostavi trag i traje u vremenu, bez obzira na visoku cijenu. Ispod površine, bila ona morska, tvarna ili pojavna, uvijek se skriva pulsirajući život koji, iako zna da je konačan i smrtan, uporno stremi prema trajanju. Neumornim izučavanjem uvijek istih navada životinja i ljudi, ovom je samozatajnom filmskom majstoru pošlo za rukom upravo to – ostavljanje traga u bespuću prolaznosti. Njegov filmski svijet bio je i ostao čudesan i tek naizgled malen.

“Mala čuda velike prirode 9” / “Majstori kamuflaže”, “Kristali pod mikroskopom”, “Ljubavna priča”

  • Scenarij i režija: Branko Marjanović
  • Produkcija: Zagreb film
  • Godina proizvodnje: 1973.
  • Trajanje: 15 minuta

Serija mikro-eseja i intervjua na portalu Dokumentarni.net, pod zajedničkim projektnim nazivom “Prozori”, zamišljena je kao pregled najvažnijih estetika i tema u hrvatskoj dokumentaristici prije osamostaljenja.

Kroz ponuđeni presjek pokušat ćemo pružiti uvid u ključne teme hrvatske stvarnosti u zadnjih pola stoljeća (emigracija, siromaštvo, komunistička vladavina, socijalne nepravde…) te propitati način njihovog oblikovanja u domeni umjetničko-filmskog.
 
Također, u fokusu “Prozora” bit će i autori koji su stvarali na rubu dokumentarnog tipa izlaganja spajajući ga s drugim filmskim rodovima – posebice onim eksperimentalnim (Gotovac, Kursar, Martinac…).

Projekt “Prozori” sufinanciran je sredstvima Agencije za elektroničke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).

Povezani tekstovi

“Ways of Seeing” – Novi pogled na muški pogled

Nasljeđe serijala "Ways of Seeing" vidljivije je i dugotrajnije od svih ostalih proizvoda konstruiranih u studijima BBC-ja.

“Civilisation” – Uspon autorskog dokumentarca

Bez zadrške se može ustvrditi da je dokumentarni serijal "Civilisation" redefinirao cijelu kategoriju televizijske kulture.

Rijeka koja spaja, rijeka koja razgraničuje

Treću sezonu "Istočnih horizonata" otvara esej o filmu "Nakdong River" / "Nakdonggang" (1952 ) Jeon Chang-keuna.

Komentirajte

Napišite komentar
Unesite ime

Najnovije

1. “Dokumentarni.days”, drugi dan: Vlastita obitelj ispred kamere

Drugoga dana prvog izdanja programa "Dokumentarni.days", upriličena je dodjela 6. Nagrade Dokumetar, potom i panel "Aktualni trenutak hrvatske dokumentaristike: Obiteljski dokumentarni film".

1. “Dokumentarni.days”, prvi dan: Civilizacijski domet

U zagrebačkom Dokukinu KIC, 11. i 12. lipnja održani su prvi "Dokumentarni.days", priredba u organizaciji Udruge Dokumetar.

Filmski kolaž nestanka, konzumerizma i sjećanja

Ben Rivers i Anocha Suwichakornpong režirali su iznimno zanimljiv primjer eksperimentalne filmske meditacije - "Krabi, 2562" (2019).

6. Nagrada Dokumetar: “Motel” Filipa Mojzeša je najbolji hrvatski dokumentarni film 2024. godine!

Ovogodišnju, šestu po redu Nagradu Dokumetar za najbolji hrvatski dokumentarni film 2024., dobio je "Motel" (2023) Filipa Mojzeša.

“Hollywoodgate” – Tko je ovdje luđi?

Ibrahim Nash'at u filmu "Hollywoodgate" ne bilježi toliko banalnost koliko okrutnu glupost i nasilnu nepismenost talibanskih vođa.

“Blum – Gospodari svoje budućnosti” – Propaganda općeg boljitka

"Blum – Gospodari svoje budućnosti" (2024) Jasmile Žbanić nas podsjeća i sokoli na to da možemo djelovati za opće dobro.

18. Subversive Film Festival: “Prema zapadu, u Zapati” – Moćan autorski debi kao otisak antologijske ljepote

Dojmljivo je kako se u filmu "Prema zapadu, u Zapati" , sloj po sloj, nenametljivo i eliptično, razlaže jedna individualna pripovijest.

Premijera dokumentarca “Život na Sisi” u riječkom Art-kinu

U Art-kinu će se održati premijera dokumentarnog filma "Život na Sisi" (2025) riječkog redatelja Sanjina Stanića.

“Ways of Seeing” – Novi pogled na muški pogled

Nasljeđe serijala "Ways of Seeing" vidljivije je i dugotrajnije od svih ostalih proizvoda konstruiranih u studijima BBC-ja.

Četrnaesto izdanje “SMOTRA-e” Kino kluba Split

U srijedu, 11. lipnja 2025., u okviru ovogodišnjeg festivala nezavisne kulture Platformata, održat će se četrnaesto izdanje "SMOTRA-e".