PočetnaEsejiProzori"Mala čuda velike prirode 9" - Filmske basne

“Mala čuda velike prirode 9” – Filmske basne

|

Funkcija je basne u životinjski lik prerušiti ljudske navade i tako činiti njihovo propitivanje manje bolnim, direktnim i okrutnim te općenito omogućiti sagledavanje ljudskost iz udaljene perspektive nadmoći što nam je pruža analiziranje životinja. Ranih sedamdesetih, u vrlo specifičnoj klimi bivše države, pionir domaće dokumentaristike Branko Marjanović (1909. – 1996.) posvetio se projektu “Mala čuda velike prirode” (1973) u kojem je snimajući svijet životinja majstorski pričao i filozofirao o svijetu ljudi. Njegov jedinstveni pothvat i danas zadivljuje svježinom slike i dubinom iznesenih uvida.

Otac Branka Marjanovića – Milan, bio je umjetnički rukovoditelj legendarne Škole narodnog zdravlja koja je producirala najvažnija dokumentarna ostvarenja iz rane faze naše kinematografije. Uz njega budući redatelj stječe svoj prva filmska iskustva, djelujući kao glumac, snimatelj i producent. Marjanović je također autor prvog dokumentarnog filma poratne Jugoslavije, “Oslobođenje Zagreba” (1945), u kojem je prikazan odlazak ustaša i ulazak partizana u grad. Nakon što mu je dugometražna igrana satira komunističke birokracije “Ciguli Miguli” (1952) zabranjena (film je prvi put javno prikazan tek 1989. na TV Zagreb!), Marjanović se posvećuje dokumentaristici, i to svijetu prirode kojeg na čudesan način bilježi i interpretira u nizu od tridesetak kratkih filmova. Početkom sedamdesetih (1971.-1974.) pak za Zagreb film radi dokumentarnu seriju od trinaest epizoda pod nazivom “Mala čuda velike prirode”.

Mala čuda velike prirode

U prvom dijelu devete epizode nazvanom “Majstori kamuflaže”, već u prvoj rečenici voice-over naracije razotkriva se Marjanovićev credo: “Neke se pojave, običaji i odnosi ponavljaju i kao da se prenose iz svijeta ljudi u životinjski svijet”. Priča je to o račiću koji je prisiljen na maskiranje kako bi preživio u surovim uvjetima vječne podmorske borbe za opstanak. On uporno gradi svoj zaklon postajući majstor kamuflaže, baš kao što to je to postao i sam Marjanović zamaskiravši svoje preokupacije fenomenom borbe za opstanak u slikovite dokumente o neiscrpnoj čudesnosti svijeta prirode. U njemu je pronašao siguran zaklon od ideoloških bura svog vremena, kao i kreativnu slobodu da pričajući o životinjama zapravo kaže ono što misli o – ljudima.

Njegovi su filmski biseri ostali nevidljivi svima onima koji nisu znali zagledati ispod površine. Metaforu ove pozicije nalazimo u drugom dijelu epizode “Kristali pod mikroskopom” u kojem autor bez riječi otkriva začudan svijet kristala koji je golom oku nevidljiv, baš kao što je to i pravi sadržaj njegovih filmskih istraživanja svijeta prirode. Postoji oku vidljivo, ali i ono što se krije u nutrini, a što je uvijek važnije, uzbudljivije i ljepše od same pojavnosti stvari. Predivan svijet kristala postaje vidljiv tek zahvaljujući optici mikroskopa – na način kako navade ljudi postaju jasne zahvaljujući optici njihovog oblikovanja u umjetničkom.

Mala čuda velike prirode

U “Ljubavnoj priči”, posljednjem dijelu epizode, saznajemo o borbi za produžetak vrste plavog guramija, tropske ribice čiji proces produljenja vrste iziskuje golem trud, žrtvu i koncentraciju mjesto da bude parada romantike. Kroz svoju filmsku basnu Marjanović progovara o potrebi svakog čovjeka da ostavi trag i traje u vremenu, bez obzira na visoku cijenu. Ispod površine, bila ona morska, tvarna ili pojavna, uvijek se skriva pulsirajući život koji, iako zna da je konačan i smrtan, uporno stremi prema trajanju. Neumornim izučavanjem uvijek istih navada životinja i ljudi, ovom je samozatajnom filmskom majstoru pošlo za rukom upravo to – ostavljanje traga u bespuću prolaznosti. Njegov filmski svijet bio je i ostao čudesan i tek naizgled malen.

“Mala čuda velike prirode 9” / “Majstori kamuflaže”, “Kristali pod mikroskopom”, “Ljubavna priča”

  • Scenarij i režija: Branko Marjanović
  • Produkcija: Zagreb film
  • Godina proizvodnje: 1973.
  • Trajanje: 15 minuta

Serija mikro-eseja i intervjua na portalu Dokumentarni.net, pod zajedničkim projektnim nazivom “Prozori”, zamišljena je kao pregled najvažnijih estetika i tema u hrvatskoj dokumentaristici prije osamostaljenja.

Kroz ponuđeni presjek pokušat ćemo pružiti uvid u ključne teme hrvatske stvarnosti u zadnjih pola stoljeća (emigracija, siromaštvo, komunistička vladavina, socijalne nepravde…) te propitati način njihovog oblikovanja u domeni umjetničko-filmskog.
 
Također, u fokusu “Prozora” bit će i autori koji su stvarali na rubu dokumentarnog tipa izlaganja spajajući ga s drugim filmskim rodovima – posebice onim eksperimentalnim (Gotovac, Kursar, Martinac…).

Projekt “Prozori” sufinanciran je sredstvima Agencije za elektroničke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).


Komentari

Komentirajte

Napišite komentar
Unesite ime

Najnovije

U tijeku prijave za 4. Cherry Pop Festival

U tijeku su prijave za natjecateljski filmski "Sweet Cherries", četvrtog izdanja Cherry Pop Festivala.

Nagrade za hrvatske filmaše u New Yorku i Trstu

Hrvatske filmske autorice i autori nastavljaju predstavljati vlastite projekte na brojnim svjetskim festivalima i manifestacijama.

“Cinéma Laika” Veljka Vidaka uskoro u hrvatskim kinima

Dokumentarni film "Cinéma Laika" (2023) Veljka Vidaka, premijerno će biti prikazan u srijedu, 5. veljače u Dokukinu KIC.

Masterclass Kumjane Novakove i projekcija “Šutnje razuma” u Dokukinu KIC

Nagrađivana makedonska redateljica Kumjana Novakova održat će sutra u Dokukinu KIC masterclass posvećen radu s arhivom.

28. Međunarodni dokumentarni filmski festival Ji.hlava: “Happiness to All” – Živjeti finu rusku stvarnost

U filmu "Happiness to All" (2024) Filipa Remunde, Vitalij je tragičan junak suvremene ruske stvarnosti u ranim srednjim godinama.

22. Human Rights Film Festival: “Izrael-Palestina na švedskoj televiziji” – Neočekivane arhivske veze

"Izrael-Palestina na švedskoj televiziji" (2024) je došao u pravo vrijeme kao još jedan u moru dokaza o sustavnom etnički usmjerenom nasilju.

Gruzijski vikend u Dokukinu KIC

Aktualna društveno-politička situacija u Gruziji ogledat će se kroz dva dokumentarca koji će biti prikazani u sklopu programa "Gruzijski vikend" u zagrebačkom Dokukinu KIC 1. i 2. veljače.

22. Human Rights Film Festival: “Mogućnost raja” – Mogućnost raja u izvjesnosti pada

Već sam naziv filma Mladena Kovačevića - "Mogućnost raja", misao usmjerava prema utopističkom okviru koji daljnje asocijacije umnožava.

Nova izdanja “Hall of Famea” i “Dokukina Eter” u Dokukinu KIC

U zagrebačkom Dokukinu KIC održat će se nova izdanja programa "Hall of Fame - vodič kroz povijest dokumentarnog filma" i "Dokukina Eter".

22. Human Rights Film Festival: “Mladost (Teška vremena)” – Oda suvremenom (kineskom) radništvu

Wangova Kina u "Mladost (Teška vremena)" predstavlja stvarnost golemog dijela kineskog, ali i svjetskog stanovništva današnjice.