Početna Prozori "Charter let broj..." - Sedmi kontinent

“Charter let broj…” – Sedmi kontinent

-

U filmu “Charter let broj…” (1975) Krste Papića (1933. – 2013.) upoznajemo četiri usamljene siromašne djevojke iz Dalmatinske zagore koje odlučuju problem svoje egzistencije riješiti odlaskom u Australiju – tamo će postati supruge stranaca s drugog kraja svijeta koji će ih bezuvjetno voljeti i zauvijek uzdržavati dok one podižu njihovu djecu. Za ovakvu sanjariju treba puno naivnosti, a naivnost je jedna od najvjernijih prijateljica nemoćnih. Četiri mlade žene s kojima nas Papić upoznaje, od zajednice im propisanom pasivnošću podnose osjećaj bespomoćne okovanosti. Odlaskom u tuđinu one će promijeniti mjesto robovanja, no ne i datosti svog položaja žene u bespoštedno patrijarhalnom društvu.

U smislu utopijskog mjesta na kojem će iz korijena promijeniti svoje živote, Australija je njihov Sedmi kontinent, baš kao i za tročlanu obitelj iz dugometražnog igranog debija Michaela Hanekea (“Sedmi kontinent” / “The Seventh Continent” / “Der siebente Kontinent”; 1989.). Kao i Papićeve protagonistice, Hanekeovi otac, majka i kći Australiju zamišljaju kao čistu suprotnost svojoj otuđenoj – duhom i duhovnošću – siromašnoj svakodnevnici.

Let broj...

No, dok su Austrijanci barem materijalno potkovani, naše su djevojke odreda iz siromašnih obitelji. Hanekeova obitelj svoju maštariju neće uspjeti odnjegovati do kraja, na okrutan način se suočivši s faktima vlastite egzistencije. Četiri djevojke iz Papićeva filma, međutim, dočekat će realizaciju svojih fantazija i iz prve ruke otkriti kako je Sedmi kontinent tek još jedno mjesto gdje nemaju nikoga i gdje im ništa ne pripada.

Papić redom intervjuira svaku od mladih žena, kao i članove njihovih obitelji, paralelno-kronološki prikazujući dugo putovanje charter avionom: od uplakanog rastanka s bližnjima, preko samog leta pa sve do dolaska na destinaciju i početka novog života. Protagonistice se međusobno izrazito karakterno razlikuju, a ono što ih povezuje jesu oskudni materijalni uvjeti i patrijarhalne obitelji iz kojih dolaze – zajedno s potpunom nemoći kontroliranja životnih okolnosti – što ih čini sklonima iracionalnom fantaziranju. Jedna tako sanja kako će s čovjekom s kojim je razmijenila tek nekoliko pisama doživjeti istinsku romantičnu ljubav, dok druga mašta o kupnji velike farme konja.

Let broj...

No, Papić je neumoljiv u prikazivanju realnosti s kojom se djevojke po dolasku moraju suočiti  – od toga da moraju spavati u krevetu s potpunim strancem u zabitom mjestašcu, s tek pokojim stanovnikom više od njihovog sela, do predavanja sudbine u ruke potencijalno opasnih ljudi. Jednoj od četiriju djevojaka odmah po dolasku izgubit će se svaki trag, dok će druga pisati očajnička pisma svojim siromašnim skrbnicima u kojima ih zaklinje da joj kupe povratnu kartu jer će inače “ona ondje umrijeti”.

“Charter let broj…” autentičan je uvid i u danas sveprisutan fenomen neiskorjenjive bespomoćnosti našeg čovjeka koji uporno bježi glavom bez obzira kako bi negdje drugdje živio jednako bespomoćno – vječno kao onaj drugi. Papić nas je zadužio najistinitijim slikama iskonske domaće teme odlaska trbuhom za kruhom: prvo u dokumentarnom debiju “Hallo München” (1967), zatim klasiku “Specijalni vlakovi” (1972), ali i jednom od najpreciznijih osuda našeg svjetonazorskog šovinizma i konzervatizma u feminističkoj “Nezaposlenoj ženi s djecom” (1986). Ali nigdje njegov glas nije nosio toliko rezonantne tuge i gorčine kao u “Charterovoj” slici usamljenih žena koje odlaze, ne da bi rintale na nekom gradilištu, već da bi svoj život bez pitanja poklonile strancu.

“Charter let broj…” 

  • Scenarij i režija: Krsto Papić
  • Direktor fotografije: Ranko Mitić
  • Montaža: Martin Tomić
  • Organizacija: Ante Deronja, Ivica Njerš
  • Produkcija: Zagreb film
  • Godina proizvodnje: 1975.
  • Trajanje: 26 minuta

Serija mikro-eseja i intervjua na portalu Dokumentarni.net, pod zajedničkim projektnim nazivom “Prozori”, zamišljena je kao pregled najvažnijih estetika i tema u hrvatskoj dokumentaristici prije osamostaljenja.

Kroz ponuđeni presjek pokušat ćemo pružiti uvid u ključne teme hrvatske stvarnosti u zadnjih pola stoljeća (emigracija, siromaštvo, komunistička vladavina, socijalne nepravde…) te propitati način njihovog oblikovanja u domeni umjetničko-filmskog.
 
Također, u fokusu “Prozora” bit će i autori koji su stvarali na rubu dokumentarnog tipa izlaganja spajajući ga s drugim filmskim rodovima – posebice onim eksperimentalnim (Gotovac, Kursar, Martinac…).

Projekt “Prozori” sufinanciran je sredstvima Agencije za elektroničke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).


Komentari

Komentirajte

Napišite komentar
Unesite ime

Najnovije

31. Nordisk Panorama: “Umjetnica i lopov” najbolji nordijski dokumentarac 2020. godine

Završena je 31. Nordisk Panorama, godišnja smotra najboljih nordijskih kratkometražnih i dokumentarnih filmova.

Dina Pokrajac: “Namjera Arterije je približiti život i stvaranje umjetnika koji su obilježili svoje vrijeme”

Selektorica programa Dina Pokrajac za naš portal najavljuje ovogodišnje, četvrto izdanje festivala Arteria - tjedan filma o umjetnicima.

Hrvatski dokumentarci na posebnom izdanju ZagrebDoxa

U sklopu ovogodišnjeg posebnog izdanja ZagrebDoxa (4. - 11.10.) bit će prikazano dvanaest hrvatskih filmova.

Otvorene prijave za 52. Reviju hrvatskog filmskog stvaralaštva

Otvorene su prijave za 52. Reviju hrvatskog filmskog stvaralaštva, koja će se održati u Buzetu.

Dodijeljeni 72. Kreativni Emmyji i 41. Emmyji za najbolje vijesti i dokumentarne filmove

Doznali smo pobjednike 72. Kreativnih Emmyja i 41. Emmyja za najbolje vijesti i dokumentarne filmove.

U utorak počinje 4. Arteria – tjedan filma o umjetnicima

Ovog utorka u Zagrebu počinje četvrta Arteria - tjedan filma o umjetnicima u organizaciji Kulturno informativnog centra (KIC).

“Inconvenient Indian” do glavne doku-nagrade 45. Međunarodnog filmskog festivala u Torontu

Prije nekoliko dana dodjelom nagrada i priznanja završio je 45. Međunarodni filmski festival u Torontu (10. - 19.9.).

U petak se ponovno otvaraju vrata Dokukina KIC

U petak, 25. rujna ponovno se otvaraju vrata Dokukina KIC, jedinstvenog kina specijaliziranog za dokumentarce u centru Zagreba.

Poziv hrvatskim autorima za prijavu na DOK Film Market

U suradnji s HAVC-om, DOK Leipzig je otvorio poziv hrvatskim autorima za prijavu na ovogodišnje izdanje DOK Film Marketa.

3. AJB DOC: U srazu s virtualnim

Donosimo osvrt na 3. Festival dokumentarnog filma Al Jazeere Balkans, koji se u nešto drugačijim okolnostima održavao od 11. do 15.9.